Projektom je predviđeno uvođenje privatnih 5G kampus mreža u tri hrvatske zračne luke – u Zagrebu, Zadru i Puli – te će u prve tri godine besplatno koristiti mrežu. U tom će se razdoblju testirati konkretni modeli primjene, tzv. use caseovi, koji obuhvaćaju brojne svakodnevne i poslovne procese – od pametnog upravljanja prtljagom, nadzora opreme, sigurnosnih provjera i optimizacije prometa do komunikacije s dronovima i sustavima za hitne intervencije.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 5,6 milijuna eura, a konzorcij čine Hrvatski Telekom, tvrtka Markoja, Fakultet prometnih znanosti i zračne luke, kako je pojasnila Dora Medved, voditeljica EU projekata u HT-u.

Veći kapaciteti i propusnost mreže

Član Uprave Hrvatskog Telekoma Boris Drilo predstavio je osnovne značajke i prednosti privatnih 5G mreža. 'U HT-u se bavimo 5G tehnologijom već osam godina. Krenuli smo 2017. s pripremama, 2019. pokrenuli komercijalnu mrežu, a već 2020. implementirali je na višim frekvencijama', rekao je Drilo.

Objasnio je da su kampus mreže zasnovane na stand-alone (samostalnoj) arhitekturi, što omogućuje tzv. mrežnu segmentaciju (network slicing) – prilagodbu pojedinih dijelova mreže određenim korisnicima i uslugama. 'To je temelj za industrijsku digitalizaciju – u lukama, logističkim centrima, zračnim i željezničkim terminalima. Mreža mora raditi i kada sustav padne – zato je operater ključan partner u implementaciji', poručio je.

Kako je istaknuo, 5G tehnologija uz veće brzine prijenosa podataka omogućava i veće kapacitete i propusnost mreže, a one privatne su ograničene na određeno područje, za određene poslove, odnosno tvrtke koje će ih koristiti. U ovom slučaju riječ je o zračnim lukama kojima je nužna transformacija zbog sigurnosti i dinamike operativnih zadataka te gustoće okuženja, za što im treba snažna mrežna povezanost.

Drilo je naveo i primjer riječkog kontejnerskog terminala Rijeka Gateway, gdje je HT implementirao privatnu 5G mrežu za logističku grupaciju Maersk. U tom se sustavu, pojasnio je, prate lokacije i rad strojeva te nadzire oprema, a sustav informira operatere o prioritetima iskrcaja u stvarnom vremenu.

Stvarni potencijal

Panel rasprava okupila je ključne aktere projekta: Marijanu Bačić, članicu Uprave Hrvatskog Telekoma za poslovne korisnike i direktoricu Combisa, Borisa Markoju iz tvrtke Markoja, Marina Ticu iz Međunarodne zračne luke Zagreb, Mirana Gostu iz HAKOM-a i Matiju Bračića s Fakulteta prometnih znanosti.

Implementacija takvih inovacija u izuzetno reguliranom okruženju, kakvo su zračne luke, zahtijeva detaljno planiranje i blisku suradnju s nadležnim institucijama, istaknuli su sudionici panela. Ključni čimbenici za modernizaciju zračnog prometa su: privatne 5G mreže, cloud, umjetna inteligencija, analitika, aplikacije i povezivost, a ona je u srcu tog ekosustava, rečeno je u diskusiji.

Privatne 5G mreže odlično surađuju s umjetnom inteligencijom (AI) i strojnim učenjem (ML), omogućujući prijenos podataka u stvarnom vremenu između zrakoplova i zemaljskih timova za održavanje. Uz dodatnu upotrebu proširene i virtualne stvarnosti (AR/VR) te umjetne inteligencije, zrakoplovne kompanije mogu predvidjeti moguće kvarove te brže i učinkovitije obaviti popravke. Time se smanjuje vrijeme izvan funkcije i nepredviđena kašnjenja, čime se štede značajna financijska sredstva, uz visoko zadovoljstvo korisnika njihovih usluga.

Zahvaljujući mogućnosti prijenosa podataka u stvarnom vremenu između zrakoplova, kontrola leta i zemaljskih timova, privatne 5G mreže povećavaju sigurnost letova. Postavljanjem 8K nadzornih kamera i korištenjem dronova moguće je neprekidno i nenametljivo pratiti aktivnosti putnika, a poboljšana povezanost omogućuje pružanje ažurnih vremenskih informacija pilotima, čime se donose bolje odluke i izbjegavaju turbulentni uvjeti.

Informiranje putnika i poštivanje rasporeda letova su pritom ključni. Digitalizacija prijave i ukrcaja može smanjiti ukupno vrijeme sigurnosne provjere, a senzori i roboti za upravljanje prtljagom smanjuju broj izgubljenih torbi. Autonomna vozila za podršku na tlu omogućuju bolju kontrolu prometa i lakše ukrcavanje prtljage.

Bačić je istaknula da tržište još prije dvije-tri godine nije bilo spremno za stvaranje konkretnih primjera upotrebe (use caseova), ali da su projekti poput Rijeka Gatewaya pokazali njihov stvarni potencijal. 'Ponosni smo na projekt u Rijeci i nešto što se ne koristi ni u nekim drugim lukama. To nam je otvorilo vrata i u segmentu zračnog prometa', poručila je.

Markoja je podsjetio na iskustva iz Luke Ploče, gdje su kroz podršku iz inicijative 5G Communities razvili prvi takav sustav. 'I zračne i pomorske luke služe za prijenos ljudi i tereta – na tom smo znanju gradili projekt. Inovativnost i specifični use caseovi su ključni – u Pločama smo radili na mjerenju rasutog tereta, nadzoru kontejnera, upotrebi videoanalitike i AI-ja za automatizaciju dizalica. Slična rješenja sada će imati zračne luke Zagreb, Zadar i Pula', rekao je Markoja.

Dodao je i primjer integracije 5G i hibridnih modela prijevoza, uključujući kruzere i zračne luke: 'Samo 20 posto putnika koji dolaze avionom u kruzerske luke prelazi direktno na brod. Većina prespava dan ranije, što nije vidljivo u evidenciji. Upravo tu vidimo sinergiju – praćenje ljudi i tereta u svim vrstama prijenosa.'

Tica je istaknuo da je cilj projekta podići konkurentnost hrvatskih zračnih luka: 'Naši glavni dionici su prijevoznici, tvrtke koje dostavljaju gorivo, službe za održavanje. Privatna 5G mreža omogućuje im stabilan signal i zatvoreni pristup, osobito na otvorenim površinama, gdje Wi-Fi nije opcija. Naš cilj je omogućiti preciznu, brzu i sigurnu razmjenu podataka, uključujući upotrebu dronova za vizualni nadzor i inspekciju infrastrukture. Danas imamo izazov – odluke moraju biti donesene u realnom vremenu.'

Gosta iz HAKOM-a osvrnuo se na regulatorni okvir i dostupnost radiofrekvencijskog spektra: 'Podržavamo razvoj privatnih 5G mreža u zemlji. Osim nacionalnog spektra, kojim upravljaju operateri, postoji mikrolokalni spektar koji se može dodijeliti industriji. Cijena je prihvatljiva, a država kroz poticaje podržava razvoj privatnih mreža. No implementacija je kompleksna – industriji nedostaje znanje, zato HAKOM podržava edukacije i validaciju kroz EU projekte.'

Istaknuo je i globalni kontekst: 'Cijeli svijet eksperimentira 5G-om – u logistici, prometu, medicini. Kvalitetu optike sada možemo dobiti bežično, ondje gdje nema kabela i gdje do promjena dolazi u mikrosekundi. Umjetna inteligencija i robotika mijenjaju stvari. Do 2040. svijetom će se, prema predviđanjima, kretati više od milijardu humanoidnih robota. Kako će oni komunicirati? Trebat će im brze i pouzdane bežične mreže s velikim kapacitetom.'

Doc. dr. sc. Bračić s Fakulteta prometnih znanosti naglasio je važnost primjene takvih mreža za sigurnost i poboljšanje procesa u zračnom prometu jer 'surađuju' i s umjetnom inteligencijom (AI) i strojnim učenjem (ML), omogućujući prijenos podataka u stvarnom vremenu između zrakoplova i zemaljskih timova za održavanje. Zrakoplovne kompanije tako mogu predvidjeti moguće kvarove i brže obaviti popravke, čime se smanjuje i vrijeme izvan funkcije i nepredviđena kašnjenja te štede znatna sredstva.

Takav tehnološki okvir omogućuje i bržu integraciju dronova i autonomnih vozila u svakodnevne operacije, ali i postavlja temelje za nove modele upravljanja prometom unutar aerodromskog sustava, u skladu s europskim i međunarodnim regulativama o digitalizaciji i sigurnosti zračnog prometa, rekao je Bračić.

Na kraju konferencije svi sugovornici istaknuli su dodanu vrijednost projekta. Za Bačić je to dokaz zrelosti tržišta i spremnosti za primjenu. Tica je istaknuo sinergiju industrije i akademije dok je Gosta naglasio važnost eksperimentiranja i osvještavanja potreba krajnjih korisnika. Bračić ovaj projekt smatra otvaranjem potpuno novog tržišnog segmenta u zrakoplovstvu, a Markoja fascinantnim primjerom brzine tehnološkog napretka: 'Ono što je jučer bilo nezamislivo, danas je moguće.'