VELIKA RANJIVOST

Podvodni internetski kablovi bit će sve lakša meta u ratovima budućnosti?

19.03.2024 u 07:49

Bionic
Reading

Nedavno su u Crvenom moru oštećena tri kabla od optičkih vlakana, izazvavši u regiji smanjenje brzine interneta. Popravci bi mogli trajati tjednima ili čak mjesecima, i to zbog sukoba u Jemenu. Preko ta tri kabla prolazilo je oko 25 posto internetskog prometa u regiji, što je operatore prisililo da se okrenu drugim kablovima i satelitima kako bi zaobišli štetu. Uzrok oštećenja vjerojatno je sidro teretnog broda Rubymar, rekao je u intervjuu za CBS savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby. Brod je sredinom veljače napadnut projektilima, a tada ga je napustila posada

Rezanje ovih kablova nije bio namjeran čin, ali incident naglašava veliku ranjivost podvodnih kablova kroz koje prolazi oko 97 posto globalnog internetskog prometa. 'To je zabrinjavajuće jednostavno', kaže za Forbes Michael Darrah, vojni suradnik u Centru za strateške i međunarodne studije. 'Toliko je jednostavno je da u mnogim slučajevima teško odrediti je li oštećenje bilo slučajno ili namjerno.'

Ta činjenica, dodaje, postaje još važnija kako se svijet polako udaljava od koncepta velikih vojnih akcija, a geopolitički rivali sve više razmišljaju o suptilnijim napadima. Već su se događali incidenti oštećenja kablova, kaže on, 'za koje se sumnjalo da su bili namjerni, ali jedan od razloga zašto je ovo toliko izazovan problem jest činjenica da lako dođe do nezgode. To odlično odgovara svim neprijateljima koji žele operirati u sivim zonama i ne žele preuzeti odgovornost ni za kakve napade.'

Ipak, ovakvi manji napadi ne predstavljaju nužno veliki problem, kaže Tim Stonge, podpredsjednik za istraživanja u analitičkoj tvrtci TeleGeography. Svake godine dogodi se oko stotinu incidenata s podvodnim kablovima, kaže on, 'i industrija je navikla na greške'. Oko dvije trećine tih incidenata izazivaju ljudske aktivnosti – kablovi se zapletu o ribarske mreže ili ih povuku sidra. Vrijeme potrebno za popravak ovisi o lokaciji oštećenja i jurisdikciji u kojoj je do njega došlo, ali generalno nije dulje od nekoliko dana, prenosi Forbes Hrvatska.

Vlasnici gotovo svih podvodnih kablova privatne su industrije. Mnoge starije kablove izgradili su konzorciji ili telekom operateri, ili kompanije koje su ih izgradile kako bi ih prodavale pružateljima usluga. Nedavno je u ovo tržište ušla čak i Silicijska dolina. TeleGeography procjenjuje kako Meta, Google, Microsoft i Amazon posjeduju ili unajmljuju gotovo polovicu pojasne širine interneta u podvodnim kablovima.

Stonge dodaje kako se industrija uglavnom za prekide priprema dodatnim opcijama. Na primjer, nakon što su tri kabla u Crvenom moru oštećena, u regiji ih je ostalo još 11. TeleGeography procjenjuje kako se trenutno pod vodom nalazi oko 574 aktivnih ili planiranih podvodnih kablova. To znači kako je malo vjerojatno da će neka zemlja biti potpuno odsječena od interneta osim ako se radi o otočnoj državi kao što je bio slučaj s Tongom 2022. godine kada je jedini podvodni kabel uništen u podvodnoj erupciji vulkana. Šteta je popravljena za mjesec dana.

Ipak, uzevši u obzir koliko se globalno gospodarstvo oslanja na pristup internetu, vlade svijeta su počele poduzimati dodatne korake kako bi zaštitile podvodne kablove. Prošle godine NATO je pokrenuo centar za koordinaciju čiji je cilj zaštititi podvodnu infrastrukturu, a osnovali su i zajedničku radnu skupinu s Europskom unijom.

Veliki problem koji se mora riješiti za zaštitu u kratkom roku, kaže Darrah je olakšavanje identificiranja konkretnih plovila koji mogu oštetiti kablove. U ovom trenutku telekom kompanije znaju kada i gdje se dogodilo oštećenje, ali ne znaju uvijek konkretan uzrok oštećenja, čak i ako je jasno da je štetu izazvalo sidro, to ne znači da se zna s kojeg broda je ono došlo. To može dovoditi do situacija poput oštećenja dva podvodna kabla koje je izazvalo nestanak interneta na otocima Matsu, blizu Tajvana, u veljači 2023. godine. Tajvanski Odbor za nacionalnu komunikaciju za štetu je navodno okrivio kineske brodove, ali za to nisu mogli pružiti dokaze, piše Forbes Hrvatska

Takva nesigurnost može se ukloniti, nastavlja, ako vlade počnu povećavati nadzor nad infrastrukturom i koristiti senzorske informacije poput radara, satelitskih snimki, transpondera s brodova i druge podatke kako bi mogli direktno identificirati tko ili što je oštetilo podvodni kabel. Stonge dodaje kako je potencijalno moguće da industrija očitava pritisak na kablove, što im možde dati do znanja nalazi li se iznad njih brod.

'Glavni razlog zašto je podvodna infrastruktura privlačna meta namjernih napada je anonimnost koja automatski dolazi u paketu', kaže Darrah. 'Ako uklonite tu anonimnost, i meta postaje mnogo manje atraktivna.'