ljuti na internetu

Pitali smo psihologinju: Zašto su ljubazni ljudi ponekad zli online?

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 15.04.2018 16:55
  • Objavljeno 15.04.2018 u 16:51
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: tportal

Kad se povede rasprava, web se često pretvori u magnet za otrovne komentare i zlobne poruke koje nerijetko odašilju inače pristojni i uljudni ljudi. Zašto je tomu tako i što možete poduzeti kako biste se zaštitili? Odgovore smo zatražili od psihologinje Ljubice Uvodić-Vranić

Facebook, Twitter, forumi, brbljaonice, komentari ispod članaka i videozapisa na YouTubeu... Kad se povede rasprava o politici, seksualnoj orijentaciji, sportu, povijesti ili bilo kojoj drugoj temi, web se često pretvori u magnet za otrovne komentare i zlobne poruke koje nerijetko odašilju inače pristojni i uljudni ljudi.

Zašto je tomu tako?

Izgubljeni u prijevodu

'Ljudi su ponekad ljuti i ogorčeni na svoje ukućane, kolege na poslu, susjede... Ali se to njima ne usude reći pa si (anonimno) daju oduška i istresu na one koji im ništa ne mogu. Ljutnja i agresija često su dokaz nemoći i nesposobnosti da se nose sa životnim okolnostima', rekla je tportalu psihologinja Ljubica Uvodić-Vranić.

Ljubica Uvodić-Vranić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Uz to, moguće je da se dobar dio objašnjenja krije u tome što se većina ljudske komunikacije odvija neverbalno: govorom tijela, kontaktom očima, tonom govora... Kad nemamo te informacije na raspolaganju, naš um se mora nositi s nepoznatim i neizvjesnim te puno lakše podliježemo nagonskim reakcijama.

'Komunikacija nisu samo riječi koje pišemo, nego i neverbalni govor i emocionalna boja izgovorenih riječi. Emotikoni ne mogu dobro dočarati stupanj ironije, nelagodu, suptilan podsmijeh pa su sve rečenice grublje. Osim toga, malo se ljudi trudi oko jezika i izraza, a više sipaju moderne fraze. Moderne? Ma ne moderne, već kvazimoderne, pomodne, izlizane...', upozorava Uvodić-Vranić.

Od anonimnosti do agresivnosti

Također, time što stalno svijetu predstavljamo samo svoju najbolju stranu i ubiremo emotivnu žetvu u vidu lajkova, odobravanja i podrške naše samopouzdanje može narasti i početi potiskivati samokontrolu, pokazala su istraživanja. To pak može rezultirati stvaranjem osjećaja kako imamo pravo biti zli prema drugima online.

teorije slavnog znanstvenika

Pročitajte sedam predviđanja Stephena Hawkinga o našoj budućnosti

Pogledaj galeriju
7

Uz to, ljudi često zaborave ili zanemare činjenicu da, kad nešto objavljuju online, ustvari govore na glas. Moguće je kako ulogu ima i to što smo fizički udaljeni od osoba kojima upućujemo komentare, pa manje strahujemo od negativnih reakcija i posljedica.

Distanca i anonimnost često djeluju poput pretjerane konzumacije alkohola, tako što ruše ili bar smanjuju društvene barijere i inhibicije koje nas inače ograničavaju u kontaktu s drugim ljudima.

'Anonimnost štiti komentatora pa on slobodno pokazuje svoju agresivnost', upozorila je Uvodić-Vranić. 'Neki su ljudi davno otišli od kuće i spavaju na društvenim mrežama. A tamo, između dva kratka sna, iz kreveta ili u najboljem slučaju u papučama, neumiveni, sakriveni, šalju svoju ljutnju i ogorčenost u svijet, šalju svoju zločestoću za koju ne odgovaraju. Ali i svoju prazninu: dobro jutro, dragi prijatelji - laku noć, dragi prijatelji... Ponekad prepišu neki dobar citat. Rijetki su oni koji su duhoviti. Zlata je malo, a pijeska puno, kao i u stvarnom svijetu', slikovita je psihologinja.

No zloća vam se može vratiti poput bumeranga. Može se dogoditi da si u stvarnom životu i neposrednoj komunikaciji s ukućanima, rođacima, prijateljima i kolegama na poslu počnete dozvoljavati istu razinu zloće kao i online. To, naravno, ne može dobro završiti.

Prije pisanja odgovora rashladite srce i glavu

Što poduzeti kad smo meta zlobnih i neugodnih komentara online? Uvodić-Vranić smatra kako bismo se u takvoj situaciji trebali sjetiti da nas ne poznaju ni oni s kojima živimo i radimo, a kamoli da bi netko površan iz jedne rečenice mogao zaključiti nešto o nama.

MORE PODATAKA

Što sve Facebook i Google znaju o vama? Pogledajte sami

Pogledaj galeriju
10

'Ne treba odgovarati na zločeste primjedbe, pogotovo ne treba pokazivati uvrijeđenost. Zlo nas želi uvrijediti, a mi mu to ne smijemo dozvoliti. Neki su ljudi odlučili postati poznati po svojim zločestim primjedbama. Kad se netko nastoji afirmirati ponižavajući drugoga, to se zove negativna afirmacija i nikada je ne treba podržavati', preporučila je Uvodić-Vranić.

Ako baš morate reagirati, zaključuje, ne činite to odmah. Rashladite srce i glavu na nekoliko minuta ili sati i potom procijenite vrijedi li trošiti vrijeme i energiju na raspravu. Odgovor napišite samo ako ste sigurni u njega.

Nastojite pritom biti maksimalno objektivni, konstruktivni i, ako je moguće, pozitivni. Ne spuštajte se na razinu napadača te imajte na umu kako je to također osoba koja, poput vas, ima dobre i loše dane.

Raspitajte se kod prijatelja i poznanika o kome se radi i guglajte kako biste više doznali. I zapamtite, na anonimne napade nikako nemojte odgovarati.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 3

Prikaži sve
  • okinava

    15.04.2018 19:35 1 odgovora

    sve je relativno...na sve ima utjecaj trenutacne emocije i kucnog odgoja,..

  • silavz

    15.04.2018 21:07 1 odgovora

    zato kaj komentiranje s mjerom nije dovoljno relaksirajuće..

  • jozomali

    18.04.2018 09:04

    hahahaha super! sožiti ću se s s time.....odmah!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi