Čak 70 posto hrvatskih poduzeća vidi umjetnu inteligenciju kao izvor konkurentske prednosti, a gotovo polovica je aktivno koristi u svakodnevnom poslovanju, pokazalo je prvo nacionalno istraživanje o percepciji i primjeni umjetne inteligencije u gospodarstvu. Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da je osnivanje Koordinacije za umjetnu inteligenciju strateški korak HUP-a, a rezultati istraživanja daju uvid u potrebe i izazove poslovnog sektora.

'Europa zaostaje za globalnim liderima poput Kine i SAD-a, gdje tvrtke znatno brže implementiraju AI rješenja u poslovanje. Europa se previše fokusira na regulaciju, a premalo na implementaciju. To izaziva frustraciju, no nadamo se da će novi signali iz Europske komisije donijeti promjene. AI je prilika koju ne smijemo propustiti', poručila je Weber te istaknula:

'Širu zajednicu brine budućnost radnih mjesta. Svjetski ekonomski forum predvidio je do 2030. stvaranje 11 milijuna radnih mjesta, ali i ukidanje devet milijuna njih. Pitanje nije hoće li AI transformirati gospodarstvo, već kako će Hrvatska iskoristiti mogućnosti koje se pružaju', ustvrdila je Weber.

Dodala je da je u istraživanju sudjelovalo 659 tvrtki iz različitih sektora te da HUP-ova Koordinacija za AI omogućuje sustavan pristup razvoju tehnologije u Hrvatskoj. 'Ključno je smanjiti birokratske prepreke, prilagoditi regulativu i iskoristiti AI za ubrzanje gospodarskog rasta. AI ne treba zamijeniti čovjeka, nego mu omogućiti da radi bolje, brže i kvalitetnije. Pitanje je kako Hrvatsku postaviti kao globalnog igrača u ovom području', naglasila je Weber.

Edukacija i strah od nepoznatog

Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT-a, naglasio je važnost edukacije u javnom sektoru: 'Moramo pripremiti nastavnike da implementiraju AI u svoje kolegije. Ako oni ne budu spremni, to će utjecati na čitav obrazovni sustav.'

Pritom je istaknuo edukaciju kao temelj uspješnog razvoja AI-a u Hrvatskoj. 'Edukacija je ključna. Ako želimo da građani aktivno sudjeluju u razvoju i primjeni umjetne inteligencije, moramo početi od obrazovnog sustava. Većina sustava u javnom sektoru nije spremna, a velik zadatak je pripremiti nastavnike za integraciju AI-a u kolegije na fakultetu. Ako oni ne budu spremni, to će utjecati na cijeli lanac obrazovanja', upozorio je Balen te dodao:

'Od 2015. godine HUP i HUP-ICT kontinuirano potiču povećanje broja djece u gimnazijskom obrazovanju jer bez općeg obrazovanja i kritičkog razmišljanja ne možemo očekivati da će budući naraštaji razumjeti i koristiti umjetnu inteligenciju na pravi način.'

Balen je naglasio da je pred Hrvatskom transformacija tržišta rada: 'Produktivnost nam je već sada ugrožena, no pred nama je velika prilika ako uspijemo u transformaciji društva u svim segmentima. Veselim se suradnji s državom na investicijama. Nećemo odmah osjetiti promjene, ali moramo sada krenuti.'

Kako je pokazalo istraživanje, tvrtke koje već koriste umjetnu inteligenciju ističu jasne prednosti, a četvrtina navodi uštedu veću od sata dnevno po zaposleniku. Ulaganja u AI bilježe pozitivan trend: gotovo 90 posto poduzeća planira zadržati ili povećati svoja ulaganja u ovu tehnologiju u nadolazećim godinama.

Unatoč velikom potencijalu, formalizirani strateški pristup još je u početnoj fazi te samo tri posto poduzeća ima definiranu AI strategiju i tek mali broj njih sustavno ulaže u edukaciju zaposlenika. Ipak, prepoznaje se važnost razvoja analitičkih, kreativnih i kritičkih vještina za uspješnu integraciju umjetne inteligencije u poslovne procese.

'S obzirom na tijek izrade Nacionalnog i Akcijskog plana razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj, ovo je idealna prilika za definiranje ciljeva koji će omogućiti ne samo povećanje produktivnosti, već i razvoj inovacijskog kapaciteta hrvatskih poduzeća. Za rast ekosustava i zadržavanje znanja i ljudi u Hrvatskoj neophodno je iskoristiti sljedeće financijsko razdoblje EU-a', istaknuo je Balen.

Korištenje umjetne inteligencije ovisi o tome uvodimo li je strateški u tvrtku ili samo eksperimentiramo alatima poput ChatGPT-ja, naglasio je Balen među ostalim. 'Ako je primjena strukturirana i temelji se na dobro organiziranim podacima, može postati strateški alat. Tek kada zaposlenici vide konkretne koristi od predikcija koje im daje AI, krenut će masovnije koristiti te tehnologije', smatra Balen.

Siniša Đuranović: 'Velika poduzeća razumiju AI jer su više izložena njegovim koristima'

Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP-ICT Udruge, istaknuo je da je edukacija ključna za ispravno razumijevanje i primjenu AI-a.

'Velika poduzeća imaju veću svijest o primjeni AI-a jer su izložena koristima koje mogu dobiti. U kompaniji koju predstavljam – Hrvatski Telekom – 30 posto zaposlenika već ima AI vještine. Imamo KPI-jeve koji mjere upskilling zaposlenika i kontinuirano provodimo programe edukacije', rekao je Đuranović.

Naglasio je i zabrinjavajući trend u percepciji među građanima: 'Budućnost, pogotovo kada govorimo o tehnologiji, često je prikazana negativno, osobito kroz popularnu kulturu. Važno je promijeniti takve ukorijenjene stavove i građanima približiti prave mogućnosti AI-a. Ako ne educiramo ljude, teško ćemo promijeniti percepciju.'

Govoreći o ulozi AI-a u poslovanju, Đuranović je upozorio: 'Smanjenje broja radnih mjesta jedna je od najvećih briga, ali nastajat će i nova radna mjesta s razvojem umjetne inteligencije. '

Đuranović je naglasio i da je tehnološka revolucija koja se dešava s AI-em jedinstvena prilika da društva i gospodarstva poput našeg naprave značajne iskorake i preskoče stepenice u razvoju, međutim sam razvoj AI neće biti moguć bez daljnjih ulaganja u podatkovne centre, digitalnu infrastrukturu i zelenu energiju. 'Moramo sve to povezati u jednu slagalicu kako bi AI u Hrvatskoj postao konkurentska prednost društva', poručio je Đuranović.

Na panelu su se sudionici dotaknuli i regulative, konkretno EU AI Acta. 'Postoji strah od AI-a, što pokazuje da ga dijelom treba regulirati, a Europa ima obavezu etično pristupiti novim tehnologijama. Dakle ne treba pretjerano regulirati kako ne bismo zaostajali za drugima, ali mora postojati etički aspekt', istaknuo je Đuranović.

'Broj radnih mjesta rast će ako se AI primjenjuje strateški'

Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-ove Koordinacije za umjetnu inteligenciju, objasnio je razliku u percepciji AI-a između poslodavaca i građana: 'Sve ovisi o tome čemu su ljudi izloženi. AI se donedavno promatrao kroz prizmu filmova poput 'Terminatora'. Ljudi ili sami uče ili očekuju da im mi pomognemo razumjeti tehnologiju.'

Mutavdžić je naglasio i da treba uzeti u obzir domicilno stanje industrije – je li Hrvatska područje agilnih industrija koje se mijenjaju ili promatramo tradicionalne statične industrije koje želimo prilagoditi. 'Nedostaje baza koja omogućava brzu promjenu. U cijeloj priči ulazimo u zamku instant gratifikacije – očekujemo puno u kratkom vremenu. No sve u svemu, AI je jedinstvena prilika za Hrvatsku i moramo je iskoristiti', rekao je Mutavdžić.

Roberto Gobo, direktor za digitalnu strategiju i tehnologiju u Valamaru, opisao je praktične koristi koje je njegova kompanija izvukla iz AI-a: 'Umjetnu inteligenciju koristili smo još prije pet godina za rješavanje konkretnih problema i da bismo ubrzali poslovanje. Na vrhuncu turističke sezone imali smo situaciju s 10.000 e-mailova koje je trebalo brzo obraditi. Razvili smo modele da bismo optimizirali taj proces i omogućili učinkovitiji rad našeg velikog call centra', pojasnio je.

Gobo smatra da će količina radnih mjesta u Hrvatskoj rasti ako se AI primjenjuje strateški: 'Mislim da će se broj radnih mjesta povećavati u kontekstu AI-a, ali oni koji ne budu investirali u rješavanje problema automatizacijom, uz korištenje AI-a, izgubit će u tržišnoj utakmici.'

Tomislav Glavaš, član Uprave Bosqara, naglasio je da postoji jaz između deklarirane primjene i stvarnih učinaka AI-a u tvrtkama.

'Tvrtke često rade razne stvari i opravdavaju to, iako ponekad nema stvarne primjene. Imamo percepciju da se nešto proizvodi, ali pravi efekti vide se jedino u financijskim pokazateljima. U tvrtki smo, primjerice, analizirali procese i otkrili da na zapošljavanje ljudi trošimo 14.000 sati godišnje. Shvatili smo da naš AI engine, koji nudimo klijentima, može pokriti 70 posto tog procesa. Nismo nikoga otpustili, ali smo prepoznali propuštene prilike jer nismo bili dovoljno efikasni', pojasnio je.

Naglasio je i da je ignoriranje umjetne inteligencije veća opasnost od same tehnologije. 'Poduzetnici trebaju biti hrabriji za veće korake. Nadam se da će se i država aktivnije uključiti jer Hrvatska ima priliku u tehnologiji i startupovima', rekao je Glavaš.

AI u hrvatskim osnovnim školama

Nikola Modrušan, ravnatelj Uprave za razvoj državne informacijske infrastrukture i elektroničkih usluga pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, naglasio je da Ministarstvo aktivno radi na Akcijskom planu za umjetnu inteligenciju, koji će biti usmjeren na edukaciju građana i podizanje razine digitalne pismenosti.

'U ljudskoj je naravi bojati se onoga što ne poznaje. Poslodavci uglavnom vide priliku u primjeni umjetne inteligencije, dok su građani još uvijek uznemireni, posebice zbog pitanja vezanih uz korištenje osobnih podataka', rekao je Modrušan.

Istaknuo je kako Hrvatska već sada spada među rijetke zemlje koje su AI uključile u kurikulume, i to od osnovne škole: 'Velik fokus stavljamo na školstvo i edukaciju, ali i na benefite koje će tvrtke dobiti ulaganjem u razvoj vještina zaposlenika. Moramo omogućiti cjeloživotno obrazovanje, a AI vidimo kao važan alat za poticanje zelene i digitalne tranzicije.'

Dodao je da Ministarstvo radi na spajanju kibernetičke sigurnosti i umjetne inteligencije kako bi se zaštitili veliki informacijski sustavi: 'AI može generirati incidente kakve sam čovjek možda ne bi uočio na vrijeme. Zato u obranu uključujemo i algoritme strojnog učenja, kao i napredne AI sustave koji pomažu u zaštiti nacionalne infrastrukture.'

Naglasio je i kako Ministarstvo želi izbjeći prekomjernu regulaciju koja bi mogla zakočiti razvoj tehnologije: 'Ne želimo preregulirati sektor jer bi to negativno utjecalo na gospodarstvo. Naš cilj je ukloniti svaku prepreku koja bi usporila razvoj, a pritom očuvati etički okvir i zaštitu korisnika.'

Predstavnici Ministarstva rada ustvrdili su da svaka industrijska revolucija sa sobom donosi i kreativnu destrukciju. No naglasio je da su sustavom vaučera spremni na to da će neka radna mjesta nestati, a nova nastati, s ciljem da nastavljaju poticati poduzetnički duh naroda. 'Godine 2022. pokrenuli smo sustav vaučera s naglaskom na zelene i digitalne vještine, unutar kojeg se nalazi 120 vještina povezanih s umjetnom inteligencijom i njezinom primjenom. Potrebna nam je kombinacija formalnog i neformalnog obrazovanja da bismo to ostvarili', istaknuli su predstavnici Ministarstva rada.

'AI tehnologija je sposobna stvarati samu sebe'

Robert Kopal, član HUP-ove Koordinacije za umjetnu inteligenciju te istraživač i znanstvenik, nadovezao se na usporedbu parnog stroja i umjetne inteligencije, koju su iznijeli sudionici panela, istaknuvši da je ključna razlika u tome što je AI tehnologija sposobna sama stvarati novu tehnologiju, na što je direktor za proizvode umjetne inteligencije u Infobipu Ervin Jagatić ustvrdio da to doista jest tehnologija koja može replicirati samu sebe, no da će do razine kad to bude mogla raditi bez ljudi proći još puno vremena.

'Dotad se bavimo rudimentarnim stvarima', poručio je Jagatić te dodao: 'Očekujemo porast radnih mjesta, uključujući prekvalifikacije postojećih pozicija u segmentu AI-a.' Kopal je pak istaknuo potrebu za dubinskim analizama strukture tvrtki u suradnji s HUP-om kako bi se utvrdile realne mogućnosti i prepreke za uvođenje AI-a u poslovanje.

'Istraživanje HUP AI B2B 2025. predstavlja inicijalno snimanje stanja u sklopu plana provođenja godišnjeg transverzalnog istraživanja. S obzirom na niz aktivnosti u sklopu izrade Nacionalnog plana i Akcijskog plana za razvoj umjetne inteligencije u RH, istraživanje je više nego pravovremeno te će svakako biti podrška i podloga poduzetim, kao i planiranim aktivnostima.

Ujedno će omogućiti savladavanje uočenih izazova, iznalaženje trendova (mikro i makro), dubinske uvide (segmentacija, korelacije i dr.) te postavljanje svojevrsnog benchmarka. Nadamo se da će rezultati koristiti poslovnoj zajednici, državnom i javnom sektoru te akademskoj zajednici', rekao je Kopal.

Zaključak: Prilika ili prijetnja?

Rezultati istraživanja ukazali su na pozitivan smjer - 80 posto poduzeća upoznato je s umjetnom inteligencijom, a njih 45 posto ima pozitivan stav o njoj. AI se najčešće primjenjuje u područjima marketinga, prodaje i automatizacije sadržaja, a najrašireniji alat je ChatGPT te ga redovito koristi trećina tvrtki. Većina, njih 70 posto, smatra da AI ne može zamijeniti radna mjesta u njihovom poduzeću.

Na pitanje je li AI prilika ili prijetnja panelisti su se složili da predstavlja potencijal za gospodarski rast, ali da Hrvatska mora ulagati u edukaciju i digitalizaciju da bi iskoristila tu priliku.

Mutavdžić je najavio da HUP ove jeseni planira pokrenuti edukacije za primjenu AI-a u različitim industrijama te pozvao sve zainteresirane na sudjelovanje.

'Prvo nacionalno istraživanje daje konkretan uvid u stvarno stanje primjene AI tehnologija u hrvatskom gospodarstvu. Ovi rezultati potvrđuju da hrvatske tvrtke prepoznaju umjetnu inteligenciju kao ključnu polugu konkurentnosti, no istovremeno ukazuju na potrebu za jačanjem strateškog pristupa i ulaganja u znanje. Vjerujem da će ovo istraživanje biti temelj za konkretne politike, zajedničke inicijative i investicije koje će omogućiti održiv i inkluzivan razvoj AI ekosustava u Hrvatskoj', zaključio je.