Arthur Mensch spada u novu generaciju poduzetnika koji se nadaju riješiti dugogodišnji problem s europskim gospodarstvom: njegov neuspjeh da proizvede tehnološkog giganta u stilu Silicijske doline.

Taj 31-godišnji Francuz izvršni je direktor Mistrala, startupa koji je postigao vrijednost od 240 milijuna eura u svom prvom krugu financiranja, i to samo četiri tjedna nakon što je osnovan. Mensch vjeruje da će umjetna inteligencija (AI) staviti Europu u rang s njezinim nekad neuhvatljivim konkurentima 'preko bare'.

Mistral razvija velike jezične modele – tehnologiju koja podupire AI alate kao što je ChatGPT – a Mensch vjeruje da bi to moglo dodatno potaknuti inicijativu u Europi usred novog vala startupa. 'S obzirom na nove alate koje imamo u rukama poput velikih jezičnih modela, sve se mora ponovno izgraditi oko njih. Kada se nešto mora obnoviti, to daje prednost novim igračima jer se mogu brzo razvijati', kaže Mensch za The Guardian.

Mensch, inače bivši zaposlenik Googleove jedinice za umjetnu inteligenciju (DeepMind), dio je velike tehnološke europske 'dijaspore' koja je gradila znanje i iskustvo u američkim tvrtkama, a sada kreću svojim putem.

I Gabriel Hubert dio je tog transatlantskog vala povratnika i također poduzetnik koji se bavi AI-jem; taj 39-godišnji Francuz vratio se iz Kalifornije kako bi u Parizu osnovao Dust, startup koji izrađuje interne asistente za tvrtke pokretane umjetnom inteligencijom. 'Ako sada pogledate osnivače nekih od startupa u Berlinu, Londonu i Parizu, mnogi od njih imaju bivše operatere iz američkih tehnoloških kompanija gdje su bili na čelu tvrtke ili na ključnim vodećim pozicijama', kaže.

'Europa nije uspjela u tehnologiji'

Europa je svjetski predvodnik u nizu industrija - od mode do farmaceutskih proizvoda, automobila i zrakoplovstva - ali nije uspjela u tehnologiji, i to unatoč kvalificiranoj radnoj snazi, izuzetnom akademskom talentu i mogućnostima koje pruža jedinstveno tržište, piše The Guardian.

Ne postoji, dakle, europski ekvivalent Amazonu, Googleovom vlasniku Alphabetu, Facebookovom roditelju Meti ili velikanima tehnološke industrije poput Applea ili Microsofta. Zajedno s Teslom Elona Muska i proizvođačem čipova Nvidijom, takozvana sedmorka veličanstvenih otvorila je veliki jaz između burzi u New Yorku i burzi u Londonu, Parizu i Frankfurtu.

Mensch i Hubert navode niz razloga zašto nije došlo do revolucionarnog tehnološkog uspjeha na razini najveće svjetske tražilice ili društvene mreže pod vodstvom Marka Zuckerberga. Ističu snagu američkog tehnološkog sektora na prijelazu tisućljeća – jednako kao i komparativnu slabost Europe u to vrijeme – kao razloge zašto su se Google i Facebook probili.

U SAD-u je postojala 'tijesno povezana' zajednica inženjera, dizajnera, poduzetnika i investicijskih tvrtki, posebno u Kaliforniji, kaže Hubert. Mogli su identificirati poslovne prilike i brzo ih izgraditi na golemom tržištu, uz pomoć niza fondova rizičnog kapitala (VC) sa sjedištem u SAD-u – investicijskih tvrtki koje podupiru startupe. Facebook u ranim 2000-ima i Twitter u kasnim 2000-ima uspjeli su se uklopiti u širu infrastrukturu koja je 'već izgradila uspješne tehnološke tvrtke'.

Clara Chappaz, direktorica La Mission French Tech, vladinog tijela koje podupire francuske startupe, slaže se da je američka tehnologija imala koristi od pristupa ogromnom domaćem tržištu i investicijima.

'Slabost u usporedbi sa SAD-om bila je financijska potpora tvrtkama', kaže Chappaz, dodajući da francuska vlada to rješava politikama koje uključuju porezne olakšice za istraživanje, paušalni porez na kapitalnu dobit i više milijardi eura kroz plan ulaganja do 2030.

Vječna pritužba tehnoloških poduzetnika – i argument koji se često čuje zašto nije postojao europski Google – jesu europski ulagači i njihova (ne)sklonost rizicima.

Mensch, čije financiranje tvrtke izgleda dokazuje da je zaživjela želja Europe za nove tehnološke prilike, kaže da se pozadina ulaganja mijenja. 'U usporedbi s onim što se događalo prije 10 godina u Europi, postoji mnogo više apetita za rizikom u ulaganju u nove tehnologije. Zato sam optimist da se nešto dobro može dogoditi', kaže.

Francuska, kao i Velika Britanija, polaže velike nade u AI. Hubertov sunarodnjak, milijarder Xavier Niel, prošlog se mjeseca obvezao uložiti 200 milijuna eura u umjetnu inteligenciju, uključujući istraživački laboratorij i dodatne računalne kapacitete.

Više nije teško pronaći optimiste u tehnološkom sektoru. Fredrik Cassel generalni je partner u tvrtki rizičnog kapitala Creandum sa sjedištem u Stockholmu koja ističe Spotify - 24 milijarde funti vrijednu glazbenu platformu - koja je jedan od izvanrednih primjera europskih tehnoloških uspjeha u posljednjih nekoliko desetljeća.

Upitan zašto Europa nije proizvela vlastiti Google, Apple ili Microsoft, kaže: 'Samo je pitanje vremena'.