Od propagande, lažnih snimki i AI generiranih videa, pa sve do nadzora, cenzure i isključivanja interneta, online prostor pretvoren je u ključno bojište modernog sukoba. Dok proruski i proiranski računi šire snimke iz videoigara, AI generirane napade na Tel Aviv ili prikaze uništenih izraelskih zrakoplova, proizraelski korisnici recikliraju stare snimke prosvjeda i okupljanja u Iranu, pogrešno ih prikazujući kao znakove šire potpore izraelskoj vojnoj akciji unutar Irana.

Organizacija Geoconfirmed opisala je količinu dezinformacija kao 'zapanjujuću' i upozorila na pojavu tzv. 'engagement farmera' – korisnika koji šire lažni sadržaj kako bi privukli klikove i povećali broj pratitelja, piše BBC. 'Vidimo sve, od nepovezanih snimki iz Pakistana, do recikliranih videa iz napada u listopadu 2024., pa čak i scene iz videoigara – sve to prikazuje se kao da je riječ o stvarnim događajima', stoji u objavi Geoconfirmeda na platformi X.

Jedan od najpopularnijih proriranskih računa – Daily Iran Military – udvostručio je broj pratitelja na platformi X u manje od tjedan dana, sa 700.000 na 1,4 milijuna. Taj i slični računi imaju velik broj objava, često koriste 'službena' imena, a imaju i plavu oznaku, zbog čega ih korisnici pogrešno doživljavaju kao vjerodostojne izvore.

Emmanuelle Saliba, glavna istraživačica u analitičkoj grupi Get Real, kazala je za BBC da je ovo 'prvi put da se generativna umjetna inteligencija koristi u ovom opsegu tijekom oružanog sukoba'.

Objave najčešće prikazuju noćne napade, što dodatno otežava provjeru autentičnosti. Među najgledanijima je video koji prikazuje navodni masovni raketni napad na Tel Aviv, s više od 27 milijuna pregleda. Još jedan video prikazuje navodni napad na zgradu u izraelskom gradu, ali je i taj video lažan.

Društvene mreže kao alat obavještajnih službi

Tijekom napada Hamasa 7. listopada 2023. na izraelsku vojnu bazu Nahal Oz, pokazalo se da su militanti dijelom koristili javne objave izraelskih vojnika na društvenim mrežama za mapiranje objekta. Kao odgovor, izraelska vojska sada strogo zabranjuje fotografiranje unutar vojnih objekata i korištenje platformi poput Facebooka. Zabranjeno je i dokumentiranje ceremonija ili okupljanja s civilima.

Članak sa Sveučilišta Stanford objašnjava kako fenomen geolokacije – dodavanja geografskih oznaka medijskim sadržajima – može otkriti položaje vojnih postrojbi ili ranjive civilne populacije. 'Društvene mreže dvosjekli su mač – mogu biti spas i platforma za jedne, ali i izvor dragocjenih obavještajnih podataka za druge', zaključuje se u analizi.

Nedavno je izraelski vojni cenzor, brigadir Kobi Mandelblit, upozorio da svako dijeljenje informacija o lokacijama napada – uključujući i putem društvenih mreža, blogova ili aplikacija – mora proći prethodnu provjeru, u suprotnom slijede stroge kazne.

Fokus na F-35: novi cilj propagande?

Posebnu pažnju na društvenim mrežama privukli su navodni napadi na izraelske borbene zrakoplove F-35, moćne američke letjelice koje mogu gađati ciljeve u zraku i na tlu. Da su sve tvrdnje iz tih videozapisa bile istinite, Iran bi uništio 15 posto izraelske flote tih zrakoplova, kaže Lisa Kaplan, direktorica istraživačke organizacije Alethea. Međutim, BBC Verify nije uspio potvrditi nijedan video koji bi dokazivao obaranje F-35.

Jedan video s više od 21 milijun pregleda na TikToku, za koji se tvrdilo da prikazuje obaranje F-35 iznad Irana, zapravo je bio snimka iz simulatora letenja. TikTok ga je uklonio nakon što su s platformom kontaktirali iz BBC-ja.

Kaplan tvrdi da je fokus na F-35 dijelom vođen mrežom računa povezanih s ruskim operacijama, koje su ranije bile usmjerene na podrivanje zapadne potpore Ukrajini, a sada pokušavaju sumnju usmjeriti prema američkom oružju. 'Rusija nema stvaran odgovor na F-35. Zato pokušava oslabiti podršku unutar drugih zemalja', rekla je Kaplan.

I iranski i izraelski službeni izvori dijelili su dezinformacije. Državna televizija u Teheranu prikazala je lažnu snimku obaranja F-35, dok je izraelska vojska (IDF) objavila video koji je, prema napomeni korisnika na X-u, zapravo stara snimka raketiranja.

Uloga Groka i algoritama

Značajan dio dezinformacija dijeli se na platformi X, gdje korisnici pokušavaju provjeriti informacije putem ugrađenog AI chatbota Elona Muska - Grok. No, u više slučajeva Grok je tvrdio da su lažni videi – autentični. Jedan takav video prikazivao je beskonačan niz kamiona s balističkim raketama koji izlaze iz planinskog kompleksa, iako se pri pažljivom promatranju vidi da se stijene pomiču – prilično očit znak da je riječ o AI generiranom videu.

Grok je, odgovarajući korisnicima, tvrdio da je video stvaran i pozivao se na izvore poput Newsweeka i Reutersa. Platforma X nije odgovorila na upite BBC Verifyja.

TikTok i Meta pod povećalom

Osim na X-u, lažni sadržaji masovno se šire i putem TikToka i Instagrama. TikTok je u izjavi za BBC poručio da aktivno provodi smjernice zajednice koje zabranjuju lažni sadržaj te da surađuje s neovisnim provjeravateljima činjenica. Meta, vlasnik Instagrama, nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Zašto ljudi šire lažne informacije? Motivi su različiti – od političke propagande i emocionalnog angažmana do monetizacije. Neke društvene mreže nude isplate autorima sadržaja koji ostvare velik broj pregleda.

Matthew Facciani, istraživač sa Sveučilišta Notre Dame, ističe kako se dezinformacije šire brže kad su ljudi suočeni s 'binarnim izborima', poput rata i politike. 'Ljudi dijele sadržaj koji se poklapa s njihovim političkim identitetom. Što je sadržaj senzacionalniji i emocionalniji, to se brže širi', kaže Facciani.

U Iranu – prijetnje, zabrane i crne liste

Iranska Revolucionarna garda nedavno je izdala upozorenje da će svaki oblik 'razmjene informacija' koji bi mogao pomoći Izraelu biti najstrože kažnjen – uključujući i objave na društvenim mrežama. Babak Kamiar, urednik arapske redakcije Euronewsa, ističe da je predviđena kazna za takvo djelo 'sigurno smrtna kazna'.

Državna televizija otišla je korak dalje i pozvala građane da s mobilnih uređaja uklone aplikaciju WhatsApp, optuživši je da dijeli podatke s Izraelom – tu je tužbu vlasnik aplikacije Meta odlučno odbacila, navodeći da koristi end-to-end enkripciju i da ne prati lokaciju korisnika, piše Euronews.

Podsjetimo, Iran je već 2022. blokirao pristup WhatsAppu i Google Playu tijekom masovnih prosvjeda izazvanih smrću Mahse Amini, koji su trajali više od dvije godine, sve do prosinca 2024.

Društvene mreže kao barometar javnog raspoloženja

Osim špijunaže i kontrole, društvene mreže vlastima služe i kao 'digitalni senzor' za praćenje javnog mišljenja. 'Praćenje sadržaja na društvenim mrežama važan je strateški alat. To je gotovo poput instantne ankete', izjavio je za Euronews profesor Philip Seib s USC Annenberg Schoola.

U Izraelu je policija nedavno uhitila muškarca koji je na društvenim mrežama objavio iransku zastavu uz emotikon pozdrava i poruku podrške. Dva dana kasnije, izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir najavio je 'nultu toleranciju' prema svakom obliku simpatije i podrške za napade na Izrael.

Dezinformacije, lažni sadržaji i propaganda

U razgovoru za Euronews, profesorica Sahar Khamis s američkog Sveučilišta Maryland upozorila je da se ponavlja obrazac iz rata u Gazi – korisnici se više informiraju putem društvenih mreža nego putem tradicionalnih medija, što ih izlaže dezinformacijama.

'Istina je prva žrtva rata', rekla je Khamis. Posebno upozorava na krive prijevode izjava izraelskih čelnika, AI-generirane slike napada i manipulirane snimke izvan konteksta. Tijekom ranijih sukoba u Gazi, izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova koristilo je AI video, emocionalne poruke i grafički sadržaj u promotivne svrhe, što je Google u nekim slučajevima uklonio zbog kršenja pravila o nasilnom sadržaju.

Euronewsova arapska redakcija identificirala je niz lažnih vijesti – od tvrdnji da je bombardirana zgrada Mossada, do navodnih napada na rafineriju u Haifi i rušenja izraelskih zrakoplova – sve redom simulacije iz videoigara.

Iranova digitalna taktika

Iran često poseže za blokadom interneta u trenucima političke napetosti. Tijekom prosvjeda 2019. godine režim je isključio internet na šest dana, dok su sigurnosne snage brutalno ugušile demonstracije. Prema nekim procjenama, tada je ubijeno više od 100 osoba.

Nakon najnovijih napada, zabilježeni su prekidi u pristupu internetu diljem Irana. U srijedu je cijela zemlja bila bez pristupa više od 12 sati, izvijestila je organizacija NetBlocks iz Ujedinjenog Kraljevstva. Amir Rashidi, direktor za digitalna prava pri grupi Miaan, kazao je da je vlast objasnila prekid interneta kao 'nužnu mjeru za kibernetičku obranu'. No, ističe kako ta tvrdnja ne drži vodu, jer su se napadi nastavili i tijekom isključenja.

'Posebno zabrinjava vrijeme kada se to događa', kaže Rashidi. 'Ljudi pokušavaju pobjeći, traže alternativne rute na Google Mapsu – ali karte ne rade. Mnogi ostaju izgubljeni usred ničega, bez goriva i bez vode.'

Elon Musk je nedavno na platformi X objavio da je aktivirao Starlink, svoj satelitski internetski servis, kako bi pomogao u ponovnom uspostavljanju povezanosti.