Ruski dronovi, agenti i sabotaže sve učestalije pogađaju NATO države, a Europa sada razmatra odgovore koji su još prije nekoliko godina zvučali nezamislivo. Od zajedničkih ofenzivnih kibernetičkih operacija protiv Rusije do koordiniranog i bržeg pripisivanja hibridnih napada Moskvi, te iznenadnih NATO vojnih vježbi, europski čelnici pokušavaju definirati kako uzvratiti bez ulaska u otvoreni sukob
Prema dvama visokim europskim dužnosnicima i trojici diplomata EU-a, sve više država razmatra aktivniji odgovor na ruske napade. 'Rusi stalno testiraju granice. Kakav je odgovor, dokle mogu ići?' pita se latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže. 'Potrebna je proaktivnija reakcija. Poruku ne šalje priča, nego djelovanje.'
U posljednjim tjednima ruski dronovi nadlijetali su Poljsku i Rumunjsku, dok su misteriozni dronovi izazivali kaos na europskim aerodromima i vojnim bazama. Bilo je i slučajeva ometanja GPS signala, upada ruskih vojnih aviona i brodova, pa čak i eksplozije na ključnoj poljskoj željezničkoj ruti kojom se prevozi pomoć Ukrajini.
'Moramo se zapitati koliko dugo smo spremni tolerirati ovu vrstu hibridnog ratovanja i trebamo li postati aktivniji', rekao je prošlog tjedna njemački državni tajnik za obranu Florian Hahn.
Hibridni napadi nisu novi fenomen. Rusija je proteklih godina slala atentatore u Ujedinjeno Kraljevstvo, bila optužena za dizanje u zrak skladišta oružja u srednjoj Europi, financirala krajnju desnicu, širila propagandu na društvenim mrežama i pokušavala omesti izbore u Rumunjskoj i Moldaviji, piše Politico.
No razmjeri i učestalost sada su bez presedana - think-tank Globsec izračunao je da je od siječnja do srpnja izvedeno više od 110 sabotaža i pokušaja napada, ponajviše u Poljskoj i Francuskoj.
vezane vijesti
Putin: 'Je li vrijeme da odgovorimo?'
Na listopadskom forumu Valdaj, Vladimir Putin je poručio da Rusija pomno prati 'militarizaciju Europe'.
Moskva u EU-u i NATO-u vidi rivale, čak neprijatelje. Dmitrij Medvedev je prošlog mjeseca izjavio: 'SAD je naš protivnik.' No europske zemlje žele izbjeći rat s tom nuklearnom silom i zato pokušavaju odrediti granicu djelovanja koja bi Moskvu odvratila, ali bez prelaska crvenih linija.
To ne znači popuštanje. 'Ne smijemo dopustiti da nas strah od eskalacije paralizira', rekao je švedski načelnik Glavnog stožera, general Michael Claesson. 'Moramo biti čvrsti.' Dosadašnja reakcija uključivala je jačanje protuzračne obrane, posebno nakon rušenja ruskih dronova iznad Poljske. No to dodatno iritira Moskvu.
Medvedev je poručio da bi se Europljani 'trebali tresti od straha poput stoke koja ide na klanje'.
Ton u europskim prijestolnicama postaje oštriji
Poljski premijer Donald Tusk, koji je rasporedio 10.000 pripadnika sigurnosnih službi za zaštitu kritične infrastrukture, optužio je Rusiju za 'državni terorizam'.
Šefica europske diplomacije Kaja Kallas upozorila je da takve prijetnje predstavljaju 'ekstremnu opasnost' te da EU mora 'imati snažan odgovor'.
Talijanski ministar obrane Guido Crosetto ocijenio je prošlog tjedna da je Europa predugo ostala inertna, predstavivši 125-stranični plan za jačanje otpora, uključujući osnivanje Europskog centra za suzbijanje hibridnog ratovanja i 1.500-članu kibernetičku postrojbu.
'Rusija očito pojačava hibridni rat protiv građana EU-a', rekao je poljski ministar Radosław Sikorski. 'Svi moraju revidirati sigurnosne protokole.'
Kibernetičke operacije
I dalje ostaje otvoreno pitanje što konkretno znači 'oštriji odgovor'. 'Države koje se drže pravne države pitaju se mogu li koristiti iste metode i alate kao Rusija', rekao je Kevin Limonier iz pariškog think-tanka GEODE.
Neke zemlje već pripremaju pravila koja omogućuju obaranje dronova iznad vojnih objekata. Sigurnosne službe pritom često djeluju u sivoj zoni. Danska i Češka već dopuštaju ofenzivne kibernetičke operacije, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo još 2017. hakiralo ISIS kako bi zaustavilo razvoj dronova.
Braže smatra da saveznici moraju biti 'proaktivniji u kibernetičkom području' i poboljšati razmjenu obavještajnih podataka. Stručnjaci navode da bi moguće mete uključivale ključne ruske proizvodne zone poput Alabuge u Tatarstanu, gdje se proizvode dronovi Šahed, ali i energetske sustave te vlakove s oružjem.
Europa također mora odgovoriti na ruske operacije dezinformiranja. 'Rusko javno mnijenje teško je dostupno', rekao je jedan visoki vojni dužnosnik. 'Moramo surađivati s partnerima koji dobro razumiju ruski mentalitet i u području informacijske borbe.'
Sve nove mjere, upozorava jedan diplomat EU-a, “moraju imati uvjerljivo poricanje”.
Što kaže NATO?
NATO kao obrambeni savez oprezan je prema ofenzivnim akcijama. 'Nećemo posezati za ruskim metodama', rekao je jedan diplomat. Umjesto toga, preporuka je: demonstracija jedinstva i spremnosti.
To uključuje brzo i javno pripisivanje napada Moskvi te iznenadne vojne vježbe bez najave u blizini ruskih granica u Litvi ili Estoniji. NATO-ov Centar izvrsnosti za hibridne prijetnje u Helsinkiju pruža obuke i savjetovanje te radi na izradi politika za suzbijanje hibridnih napada.
'Sigurno treba učiniti još puno', rekao je visoki diplomat NATO-a. 'Posebno u kolektivnom pripisivanju napada i jasnom pokazivanju da možemo brzo premjestiti svoje kapacitete.'
