Dok svijet svakodnevno raspravlja o tome hoće li umjetna inteligencija ljudima oduzeti posao, preuzeti kontrolu nad društvom ili čak postati najveća prijetnja čovječanstvu, iz Zagreba je stigla potpuno drugačija poruka. Na inauguralnom EUonAIR AI Summitu dvojica aktualnih Nobelovih laureata poručila su kako najveća opasnost nije umjetna inteligencija, nego način na koji će je koristiti ljudi. Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa okupili su se vodeći svjetski stručnjaci za umjetnu inteligenciju, kvantno računarstvo, ekonomiju i inovacije, a posebnu pozornost izazvao je dolazak dvojice ovogodišnjih Nobelovih laureate, ekonomista Joela Mokyra i fizičara Johna Martinisa, jednog od pionira kvantnog računarstva i znanstvenika hrvatskog podrijetla
Joel Mokyr, jedan od vodećih svjetskih ekonomskih povjesničara i autoriteta za tehnološke promjene, smatra da se umjetna inteligencija danas nalazi ondje gdje su računala bila šezdesetih godina prošlog stoljeća.
'Mislim da je umjetna inteligencija danas tamo gdje su računala bila 1960-ih godina, nitko tada nije znao kako će promijeniti društvo, a isto vrijedi i danas. Ono što sigurno znamo jest da će ubrzati znanstvena istraživanja i omogućiti da znanost napreduje mnogo brže nego bez nje. Volio bih samo da uspijemo izumiti i nešto što bismo mogli nazvati umjetnom mudrošću kako bismo je dali političarima. Na pitanje hoće li nas umjetna inteligencija uništiti ili spasiti, moj je odgovor da će nas vjerojatno spasiti, osim ako sami ne napravimo nešto glupo.
Ljudi već od 1945. godine imaju sposobnost uništiti svijet nuklearnim oružjem. Ako do uništenja ikada dođe, neće ga uzrokovati umjetna inteligencija, nego ljudska glupost. Umjetna inteligencija nije čovjek, nego alat, baš kao što su mikroskop ili računalo alati koji određene stvari rade bolje od nas. U sljedećih dvadeset godina suočit ćemo se s ozbiljnim nedostatkom radne snage jer stanovništvo stari, a nema dovoljno mladih ljudi.
Umjetna inteligencija pomoći će nam preuzeti poslove koje više nema tko raditi, od skrbi za starije do poljoprivrede i mnogih drugih zanimanja. Upravo zato mislim da će nas umjetna inteligencija učiniti bogatijima, zdravijima i omogućiti razvoj lijekova, novih materijala i izvora energije koje danas ne možemo ni zamisliti. Kao što naši preci nisu mogli zamisliti današnja zanimanja, tako ni mi danas ne možemo zamisliti poslove koji će postojati za pedeset godina. Povijest posljednjih tristo godina pokazuje da tehnologija ljudima dugoročno donosi bolji život i vjerujem da će tako biti i ovoga puta', rekao je Mokyir.
Veliko zanimanje izazvao je i John Martinis, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, jedan od najvažnijih ljudi u razvoju kvantnog računarstva i bivši voditelj Googleova tima za kvantni hardver. O čemu je govorio pročitajte ovdje.
