Nestalo zlata, bakra i željeza vrijednog 57 milijardi dolara: Ljudi su lani bacili rekordnu količinu e-otpada

Godine 2019. postavljen je rekord u količini stvorenog e-otpada: širom svijeta odbačeno je čak 53,6 milijuna metričkih tona telefona, računala, uređaja i ostalih naprava. A to je više od kombinirane težine svih odraslih u Europi. To je također rast od 21 posto od 2014.

Samo 17 posto tog otpada službeno je reciklirano, navodi se u izvještaju The Global e-Waste. Velika većina poslana je na odlagalište otpada, spaljena ili zagubljena u birokratskim spisima. Izvještaj je trebao pohvaliti globalni napredak u rješavanju problema e-otpada; umjesto toga situacija se pogoršala.

Još gore, očekuje se da će se u sljedećih desetak godina količina e-otpada skoro udvostručiti.

'Mi smo na početku svojevrsne eksplozije zbog povećane elektrizacije', upozorava Ruediger Kuehr, jedan od autora izvještaja i direktor programa održivih ciklusa na Sveučilištu Ujedinjenih naroda, globalnog think-tanka sa sjedištem u Japanu. 'Sve počinje s igračkama; sve dolazi s baterijom ili utikačem. A to se nastavlja i s mobilnim telefonima, televizorima i računalima.'

Kuehrov tim radio je na izvještaju s Međunarodnom unijom za telekomunikacije, Međunarodnom udrugom čvrstog otpada, Programom okoliša Ujedinjenih nacija, Svjetskom zdravstvenom organizacijom i njemačkim Ministarstvom gospodarske suradnje i razvoja. Ovo je treće globalno izvješće od 2014.

Nitko ne zna gdje se zagubilo 50 tona žive. Velik dio najvjerojatnije je ispušten u okoliš, navodi se u izvješću. Američke tvrtke poslale su milijune kilograma monitora ravnih ekrana, napunjenih živom, u Hong Kong da bi ih tamo radnici demontirali bez odgovarajuće obuke i zaštitne opreme.

Samo u lanjskom e-otpadu izgubljeno je zlata, bakra, željeza i drugih minerala vrijednih 57 milijardi dolara. A ponovnim korištenjem tog izgubljenog materijala mogla bi se umanjiti i šteta koju okolišu nanosi rudarenje novih sirovina.

Sitna elektronika poput video kamera, elektroničkih igračaka, tostera i električnih brijača činila je lani najveći dio e-otpada, otprilike trećinu. Petina otpada na velike komade opreme poput kuhinjskih uređaja i kopirnih strojeva. U ovu grupu spadaju i odbačeni solarni paneli. Bačeno je i sedam milijuna metričkih tona zaslona i monitora te pet milijuna tona male IT i telekomunikacijske opreme poput telefona.

Najviše otpada stvoreno je u Aziji, najvećem i najnaseljenijem kontinentu. No, Europljani proizvedu najviše e-otpada po glavi stanovnika, gotovo tri puta više od Azijaca. Istovremeno, Europa bilježi i najveću stopu prikupljanja i recikliranja svog otpada.

Stručnjaci očekuju da će potražnja za elektronikom, pa tako i njeno odbacivanje, najbrže rasti tamo gdje buja srednja klasa, ljudi koji si u prošlosti nisu mogli priuštiti kupovinu novih uređaja.

'Gomile e-otpada postaju sve veće i toksičnije', kaže Scott Cassel, osnivač neprofitne organizacije Product Stewardship Institute. 'Kupci stalno žele i dobivaju nove proizvode tako da danas tražena roba već sutra postaje smeće.'

Podaci pokazuju da čak 71 posto svjetske populacije živi u zemljama u kojima postoje nacionalne politike ili propisi o e-otpadu. No to je često tek mrtvo slovo na papiru. Razmjena elektronike kao robe i otpada globalni je problem. I dok se mora i oceani pune plastikom, zemlja se sve više guši pod jednako opasnim elektroničkim otpadom, upozorava The Verge.