Primjerice, brat se na engleskom kaže brother, na njemačkom bruder, a na sanskrtu bhratr. Slično vrijedi za riječ mater ili mati koja na engleskom glasi mother, na njemačkom mutter, na talijanskom madre, na hindiju maata, a na sanskrtu matru.

Međutim, jedno novo istraživanje objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazalo je da hrvatski vuče korijene iz mnogo starijeg jezika koji se u južnoj Europi govorio još prije 15.000 godina. Njegovi su tragovi danas još uvijek prisutni u znatno većoj obitelji jezika Europe i Azije od Portugala do Sibira i Indije, od engleskog i urdua do japanskog i ruskog.

'Svi u Euroaziji mogu pronaći lingvističko nasljeđe koje vodi do skupina ljudi koji su živjeli prije 15.000 godina vjerojatno na jugu Europe kada su se ledenjaci povlačili', rekao je evolucijski biolog Mark Pagel s Reading Universityja.

Za većinu riječi u nekom jeziku vjerojatnost da će u razdoblju između 2.000 i 4.000 godina biti zamijenjene sasvim drugačijom iznosi oko 50 posto. Međutim, neke imenice, pridjevi i brojevi koji se često koriste traju mnogo duže. To osobito vrijedi za zamjenice kao što su ja ili mi, imenice poput mati i brojeve kao što je dva.

Autori su napravili popis 23 riječi koje se mogu naći u najmanje četiri euroazijska jezika. Zanimljivo je da se na tom kratkom popisu, uz mati i dva također našla i riječ davati koja ima sličan oblik u čak pet euroazijskih jezika.

'To je obilježje ljudskog društva, ta naša super-suradnja', objasnio je Pagel. Znanstvenike je iznenadila činjenica da se u dosta jezika iz spomenute superobitelji zadržala slična riječ za pljuvanje (spit).

Na temelju svojih istraživanja, u kojima su koristili računalni model kako bi predvidjeli koje se riječi sporo mijenjaju, autori su zaključili da se jezik-preteča koji je postojao prije 15.000 godina kroz narednih 5.000 godina razdvojio na sedam različitih. Na karti dolje pogledajte gdje se još uvijek govore jezici koji pripadaju ovoj večoj skupini od sedam jezika od kojih je indoeuropska samo jedna.