HRVATSKI LOVCI NA ČESTICU

'Ne spavamo od uzbuđenja! Možda smo otkrili Higgsov bozon'

LHC CERN

LHC CERN

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Dva tima znanstvenika, među kojima je i više Hrvata, koji rade na dvama najvećim sudaračima čestica na svijetu – Velikom hadronskom sudaraču (LHC) u CERN-u kraj Ženeve i Tevatronu kraj Chicaga – javljaju da su otkrili neke zanimljive informacije koje bi mogle biti potvrda postojanja misterioznog Higgsova bozona

Higgsov bozon je subatomska čestica koja bi trebala biti odgovorna za porijeklo mase svih elementarnih čestica te upotpuniti općeprihvaćenu teoriju fizike čestica.

Tragovi koje je zabilježio Tevatron slabiji su od onih koje je prošli tjedan otkrio LHC, međutim nalaze se u istom području istraživanja. No stručnjaci ističu da treba pričekati sa senzacionalnim najavama jer bi se moglo dogoditi da nestanu nakon podrobnijih analiza.

Novi rezultati predstavljeni su na Eurofizikalnoj konferenciji u Grenobleu u Francuskoj na kojoj sudjeluju i hrvatski istraživači.

Tevatron i LHC rade na vrlo sličnim principima sudaranja čestica koje se ubrzavaju u dugim tunelima akceleratora. U tim sudarima nastaju nove čestice koje bilježe detektori. U LHC-u Higgsa traže detektori ATLAS i CMS, a u Tevatronu DZero i CDF.

Timovi Atlasa i CMS-a u petak su objavili da su otkrili višak zanimljivih čestica na masama između 140 i 145 gigaelektronvolti (GeV), a nakon toga slične su pojave zabilježili i američki stručnjaci na DZerou i CDF-u negdje oko mase od 140 GeV. Znanstvenici oba akceleratora primijetili su da se u spomenutom području jedna elementarna čestica transformira u drugu manje mase pa pretpostavljaju da bi to mogao biti Higgsov bozon koji se raspada u parove tzv. W ili Z bozona.

Iako otkriće tek treba biti potvrđeno, stručnjaci su uzbuđeni jer su dva neovisna eksperimenta uočila slične pojave, i to u različitim kanalima raspada Higgsovog bozona.

Hrvati u uzbudljivoj potrazi

Rezultatima su oduševljeni i hrvatski fizičari s Instituta Ruđer Bošković i sa Sveučilišta u Splitu koji sudjeluju u epohalnoj potrazi.

'Posljednjih nekoliko mjeseci unutar naše kolaboracije vlada toliko uzbuđenje da kolege praktički više uopće ne spavaju', poručio je danas za tportal iz Grenoblea prof. dr. sc. Ivica Puljak, voditelj grupe fizičara iz Splita, a ujedno i koordinator CMS grupe koja traži Higgsov bozon kroz raspade u Z bozone.

'U sljedećih nekoliko mjeseci trebali bismo potvrditi je li ovo što sada vidimo stvarno Higgsov bozon ili su to fluktuacije već poznatih fizikalnih procesa. Ovo je vrlo uzbudljivo vrijeme za sve nas', rekao je dr. Puljak.

'Nekoliko naših mladih znanstvenih novaka, Marko Kovač, Roko Pleština i Dunja Polić, rade doktorate na potrazi za Higgsovim bozonom, uz doprinose kolega prof. dr. sc. Željka Antunovića, prof. dr. sc. Nikole Godinovića i doc. dr. sc. Damira Lelasa. U CMS kolaboraciji sudjeluje i tim fizičara s Instituta Ruđer Bošković, pod vodstvom dr. sc. Vuke Brigljevića s kojim imamo izvanrednu suradnju.'

Zadnji komadić u slagalici

Higgsov bozon je hipotetska elementarna čestica kojom se, prema standardnom modelu fizike, objašnjava masa drugih čestica i odgovara na pitanje zašto su neki bozoni masivni, za razliku od fotona koji nemaju masu. Teoriju o njegovu postojanju postavio je još 1964. godine škotski fizičar Peter Ware Higgs sa Sveučilišta u Edinburghu, međutim ona do danas nije eksperimentalno dokazana. Istraživanja bi trebala potvrditi ili pobiti postojanje Higgsova bozona i time upotpuniti ili dovesti u pitanje standardni model fizike čestica. Naime, Higgsov bozon je posljednja čestica koja nedostaje u modelu. Ako se njegovo postojanje ne potvrdi, znanstvenici će morati pronaći neki drugi mehanizam koji će objasniti odakle česticama masa.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi