S jednog kuta gledanja, Sunce je dobroćudna kugla plazme koja svojom toplinom čini Zemlju pogodnom za život već milijardama godina, omogućivši razvoj složenih organizama poput ljudi. S drugog kuta, ono je nemilosrdna zvijezda koja šalje smrtonosno UV zračenje i povremeno izbacuje ogromne oblake plazme prema našem planetu. Istina je negdje na sredini – a NASA je pokrenula misiju Parker Solar Probe kako bi je rasvijetlila
Letjelica Parker Solar Probe (PSP) lansirana je 2018. s ciljem istraživanja Sunčeve korone (vanjski dio Sunčeve 'atmosfere') i njegovog magnetskog polja. Da bi to postigla, mora se približiti nevjerojatno blizu. NASA tu misiju opisuje kao 'dodirivanje Sunca' – i to nije daleko od istine, piše Science Alert.
Tijekom misije Parker se sve više približavao zvijezdi, svaki put obarajući rekorde. Na Božić 2024. letjelica je proletjela na svega 6,1 milijun kilometara od Sunčeve površine, štiteći se slojevima posebnih zaštitnih materijala od ekstremne vrućine i zračenja.
U tom manevru Parker je letio brzinom od 692.000 km/h, čime je postao najbrža letjelica ikad izgrađena. Rezultat te 'akrobacije' su najbliže snimke našeg Sunca u povijesti, a među ključnim instrumentima je i WISPR (Wide-field Imager for Solar Probe), kamera otporna na zračenje koja bilježi Sunčev vjetar i druge fenomene u blizini zvijezde.
'Parker Solar Probe nas je ponovno uveo u dinamičnu atmosferu našeg najbližeg zvjezdanog susjeda', izjavila je Nicky Fox iz NASA-e. 'Prvi put svjedočimo gdje nastaju prijetnje svemirskog vremena koje mogu pogoditi Zemlju. Ovi podaci pomoći će nam da znatno unaprijedimo predviđanja i zaštitimo astronaute i tehnologiju, ovdje i diljem Sunčevog sustava.'
Zašto je ovo važno?
Sunčev vjetar – tok nabijenih čestica koji neprekidno izlazi iz Sunca – zaslužan je za spektakularne polarne svjetlosti, ali i za kvarove na elektroenergetskim mrežama i satelitima. Još opasniji su koronalni izbačaji mase (CME), golemi oblaci plazme koji se povremeno oslobađaju i mogu pogoditi Zemlju, uzrokujući geomagnetske oluje.
Parker Solar Probe, nazvana po američkom heliografu Eugeneu Parkeru, pokazala je da se Sunčevo magnetsko polje bliže površini ponaša daleko kaotičnije nego što se mislilo. Letjelica je otkrila nagla 'cik-cak' savijanja magnetskih polja koje bi mogle biti ključ za razumijevanje brzog Sunčevog vjetra.
'Veliko pitanje je: kako Sunčev vjetar uopće nastaje i kako uspijeva pobjeći gravitacijskom privlačenju Sunca?' kaže Nour Rawafi, znanstvenik iz Instituta Johns Hopkins koji sudjeluje u misiji. 'S Parkerom smo bliži odgovoru nego ikad prije.'
Sljedeći bliski susret Parker Solar Probea očekuje se u rujnu 2025., kada će ponovno proći kroz Sunčevu koronu i prikupiti nove podatke o sporom Sunčevom vjetru i drugim fenomenima. Osim znanstvenih otkrića, donijet će i još spektakularnih fotografija.
