SAD želi vratiti astronaute na Mjesec do kraja desetljeća, ali put do tamo sve je neizvjesniji. NASA se u misiji Artemis III oslanja na SpaceX-ov Starship, najveću raketu ikad izgrađenu, no ona još nije dokazala da može obaviti taj posao. Dok Kina ubrzano razvija vlastiti program i planira sletjeti na Mjesec do 2030. godine, NASA se suočava s tehničkim problemima, političkim pritiscima i sve većom sumnjom da će stići prije Kine
'Kineska svemirska agencija gotovo će sigurno sletjeti na Mjesec u sljedećih pet godina', upozorio je Bill Nye, direktor organizacije Planetary Society, tijekom prosvjeda protiv rezova proračuna za znanstvena istraživanja američkog predsjednika Donalda Trumpa, dodajući: 'Ovo je povijesna prekretnica.' Pa mogu li Amerikanci ostvariti svoje ambiciozne planove i doista vratiti ljude na Mjesec do 2027. godine, prije nego to učine Kinezi?
Sve nade i oči uprte su u SpaceX-ovu megaraketu Starship, no ona je tek na početku dugog i mukotrpnog razvoja. Do sada su dijelovi letjelice otkazali tijekom šest od 10 probnih letova, a jedan je prototip nedavno eksplodirao i tijekom testiranja na Zemlji. Sljedeći pokušaj – Flight 11 – zakazan je za ponedjeljak navečer (u utorak u 1 ujutro po hrvatskom vremenu) iz SpaceX-ova pogona u južnom Teksasu.
SpaceX možda ruši rekorde, no Starship još nije prošao ključne testove. Najteži među njima je dopuna goriva u orbiti, manevar koji dosad nije izvela nijedna letjelica. Bez toga raketa neće imati dovoljno goriva za put do Mjeseca.
Koliko će za to trebati letova? Ovisi to o tome koga se pita, a procjene se kreću od deset do više od 40. SpaceX tvrdi da će biti dovoljno 'otprilike deset' dok NASA-ini inženjeri upozoravaju da bi za jedno slijetanje moglo trebati i četiri puta više lansiranja. 'To je iznimno složen sustav', kaže bivši administrator Jim Bridenstine. 'Iskreno, nijedan NASA-in čelnik ne bi izabrao takvu arhitekturu da je imao izbora.'
Odluka o korištenju Starshipa donesena je 2021. godine, a NASA je još bila bez imenovanog vodstva. Aktualni vršitelj dužnosti šefa agencije Sean Duffy poručio je zaposlenicima da ga kritike neće obeshrabriti. 'Prestići ćemo Kineze i stići do Mjeseca', rekao je.
Zašto NASA ne ponavlja Apollo
Artemis II je misija s ljudskom posadom planirana za probni let oko Mjeseca, a Artemis III je namijenjen slijetanju ljudi na južni pol Mjeseca. U potonjoj bi misiji astronauti trebali sletjeti na Mjesec 2027. godine, što će biti daleko složenije od misija Apollo. Dok je nekad jedna raketa Saturn V nosila sve - kapsulu, modul i gorivo - današnja logistika uključuje višestruka lansiranja i punjenja gorivom u orbiti. Razlozi su praktični i politički.
Svemirski let nije tako jednostavan kao izvlačenje nacrta iz starih misija, a ni lanci opskrbe, metode izgradnje i institucionalni kapaciteti, koji su bili zaslužni za Apollo, više ne postoje. Usto, NASA-ine ambicije znatno su porasle. Čak i kad bi mogla oživjeti svoje retro rakete, jasno su dali do znanja da taj put ne bi bio u skladu s njihovim ciljevima.
Američka svemirska agencija stoga se nada da će program Artemis ostvariti daleko teže misije od Apolla, uključujući omogućavanje ljudima da posjete uglavnom neistraženo područje južnog pola Mjeseca, jer istraživači vjeruju da se ondje voda pohranjuje u obliku leda ispod prašnjave površine, ali sletjeti na to područje je teže zbog neravnog terena i putanje leta koja zahtijeva daleko više energije. Voda i drugi Mjesečevi resursi mogli bi se prikupljati i koristiti za održavanje baze u kojoj bi astronauti živjeli i radili.
Cilj, kako vodstvo NASA-e često kaže, nije samo postaviti zastavu na Mjesec, već utrti put trajnom radu s ljudskom posadom. Prema trenutnom planu, prvo će lansirati Starship, a on će služiti kao orbitalno skladište goriva. Nakon toga, niz tankera letjet će do njega i prebacivati kriogeno gorivo u roku od nekoliko dana kako bi se spriječilo njegovo isparavanje.
Kad sve bude spremno, lansirat će se Starship HLS (Human Landing System) – inačica s kabinom i sustavima za podršku ljudskom životu. Nakon punjenja gorivom, HLS će krenuti prema Mjesecu.
U međuvremenu, NASA-ini astronauti poletjet će raketom SLS u kapsuli Orion, a koja će se u lunarnoj orbiti spojiti sa Starshipom. Dva astronauta zatim će prijeći u HLS i sletjeti na južni pol, ostati ondje oko tjedan dana i vratiti se u Orion te će ih on odvesti na Zemlju. Ako sve prođe po planu, NASA bi mogla sletjeti na Mjesec 2027., tri godine prije Kine.
Puno skeptika
No malo tko vjeruje da će se to dogoditi na vrijeme. 'NASA-in plan je nevjerojatno složen i vjerojatno deset godina daleko od stvarnosti', kaže bivši dužnosnik Doug Loverro. Po njemu, odluka da se SpaceX-u povjeri ključni dio misije bila je pogreška.
SpaceX je, dodaje, ponudio ambiciozan plan i nižu cijenu (2,9 milijardi dolara), što je presudilo. Tvrtka Blue Origin Jeffa Bezosa kasnije je tužila NASA-u zbog navodne pristranosti, no sud je potvrdio tu odluku. Tek 2023. godine NASA je, nakon dodatnog financiranja, uključila i Blue Origin kao drugog partnera za buduće misije.
Prema kritičarima, Starship je izabran zbog njegova potencijala, a ne spremnosti. 'Iskreno, to nema puno smisla ako pokušavate prvi sletjeti na Mjesec i pritom preteći Kinu', poručio je Bridenstine.
Unatoč kritikama, mnogi u NASA-i i dalje vjeruju u SpaceX. 'Da imam ozbiljnih sumnji, rekao bih to javno', izjavio je Duffy za CBS. Ipak, NASA-in savjetodavni odbor za sigurnost (ASAP) nedavno je upozorio da će Starship vjerojatno kasniti 'nekoliko godina' u odnosu na planirani rok 2027. godine.
Član odbora Paul Hill priznao je da je projekt 'značajno izazovan', ali i dodao: 'Postoji određeni genij, samoodrživi ekosustav inovacije u SpaceX-u. Nema konkurenta, ni u industriji ni u vladi, koji može ponuditi tu kombinaciju faktora.'