ŠTO JE KOME I ZAŠTO BILO SPORNO

Nakon 'trgovanja' komisije poništavaju osam pitanja na državnoj maturi?

državna matura

državna matura

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Antonio Bronic/Vecernji list

Radna skupina Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i Ministarstva znanosti poništila je osam pitanja nakon afere vezane za hrvatski jezik na državnoj maturi pa će svaki učenik na tom pitanju dobiti jedan bod bez obzira na odgovor koji je zaokružio, piše Večernji list, koji kao i Jutarnji list spominje navodno 'trgovanje' između dvije komisije

Nisu, naime, poništena sva pitanja koja je predložila radna skupina koju je u svibnju ad hoc, nakon pobune dijela učenika, sazvao ministar obrazovanja Željko Jovanović, a koja je imala zadatak procijeniti težinu pitanja na maturi.

U osnovnoj razini poništeno su tri od pet navodno preteških pitanja, a među njima i pitanje 'Zašto se Werther povlači u sebe?' koje je Jovanovićeva komisija ocijenila teškim, a 80 posto đaka je na njega odgovorilo točno.

Na višoj razini poništeno je pet pitanja, a među njima su samo tri od ukupno sedam na koje je radna skupina dala primjedbe.

Kao višesmislena i diskriminirajuća pitanja prihvaćeno je i ono 'Zašto se Voltaierov dječak zvao Candide', 'Koji stihovi izriču Edipovu zabludu' i 'Što u Leonea izaziva Kirman-perzer' u tekstu Miroslava Krleže.

Poništena su i pitanja 'Što je to vers' i 'Što Gregor Samsa misli kad kaže da žene žive kao u haremu', no nejasno je zašto baš ta, s obzirom na to da je više od pedeset, odnosno četrdeset posto učenika na ta dva pitanja točno odgovorilo. Navodno su dvije suprotstavljene skupine 'trgovale' time koja će pitanja poništiti, piše Večernji list


Istu tezu iznosi i Jutarnji list, koji piše da se 'trgovalo kao na tržnici'; naime, sve do prošlog tjedna vodstvo NCVVO-a nije htjelo mijenjati svoju odluku, ali u četvrtak kad je održan sastanak na kojem su sudjelovali Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i ravnatelj NCVVO-a Goran Sirovatka, ipak je postignut dogovor između dviju suprotstavljenih strana, i to na način da su se našli negdje na pola puta. Upućeni kažu da je sastanak djelovao kao cjenkanje na tržnici.

Sirovatka je Jutarnjem listu kazao da su obrazloženja za svaki zadatak napisana i da nije riječ o tome da su zadaci loši, nego da učenici iz polaznog teksta nisu mogli razlikovati nešto što su trebali, a upitan je li ovdje riječ o kompromisu između njega i Alerića, odgovorio je: 'Ne bih želio komentirati sastanak. Svima je u interesu dobrobit naših učenika i napravili smo ono što je potrebno da maturanti ne budu oštećeni. Ne može se reći da je ispit iz hrvatskog jezika bio loš.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi