Ako je vjerovati najavama i bude li sve išlo po planu, sljedeća godina bit će doista izvanredna za osvajače svemira. Ljestvica je 2018. podignuta doista visoko. Ove godine SpaceX je ispalio najviše raketa dosad, predstavio je i najmoćniji raketni sustav Falcon Heavy te u orbitu oko Marsa poslao automobil.

Sve u svemu, godina na odlasku bila je dobra i za NASA-u. Američka svemirska agencija najavila je vlastite komercijalne astronautske posade, započela je novi lov na planete nalik Zemlji, poslala sondu prema Suncu i spustila svog robota InSight na Mars. Kina je pak pustila da joj se stara svemirska stanica sruši u ocean te je odaslala cijelu flotu satelita oko Mjeseca.

No 2019. bit će doista nešto posebno. Spremaju se velike stvari. U svemir idu velesile i nove sile, a svoje će letjelice na nebo odaslati i države i privatni poduzetnici. Ovo su neki od najvećih događaja koje možete očekivati ​u sljedećoj godini.

1. siječnja: NASA-ina sonda New Horizons proletjet će pored Ultime Thule

Nakon što je New Horizons u srpnju 2015. prošao pored Plutona, NASA-in robot nastavio je svoj put kroz bespuća svemira. Američka svemirska agencija nakanila je svojom nuklearnom sondom dohvatiti najudaljeniji objekt do kojeg je čovječanstvo pokušalo doći. Riječ je o ledenom svemirskom tijelu nazvanom Ultima Thule ili 2014 MU69. Nalazi se u Kuiperovom pojasu, otprilike 6,5 milijardi kilometara daleko od Zemlje, a znanstvenici vjeruju da je riječ o stijeni u obliku kikirikija.

Negdje dok se mi budemo opraštali od stare i slavili ulazak u novu, 2019. godinu, New Horizons će odrađivati ozbiljan posao: proučavati i snimati tajanstveni objekt. Znanstvenici procjenjuju da je dug 30 i širok 20 kilometara, poput kakvog grada. Ultima Thule postat će tako najudaljeniji objekt koji je dohvatila ljudska ruka.

3. siječnja: Kinezi će prvi sletjeti na tamnu stranu Mjeseca

Kina provodi agresivnu kampanju istraživanja Mjeseca, nazvanu Chang'e. Ime je dobila prema božici Mjeseca iz kineske mitologije. Kinezi su u osvajanje svemira ušli orbiterom Chang'e-1, lansiranim još u listopadu 2007. Dvije su misije poslije toga uključivale landere, rover, relejne satelite i mikrosatelite. Najnoviji, Chang'e-4, lansiran je 7. prosinca i pokušat će postaviti novi lander i rover na tamnoj strani Mjeseca.

17. siječnja: SpaceX planira lansirati svemirski brod Crew Dragon

SpaceX, svemirska kompanija Elona Muska, trebala bi testirati svoju novu letjelicu Crew Dragon, koju će ispaliti s Cape Canaverala na Floridi. Letjelica je osmišljena i izgrađena za potrebe NASA-e koja namjerava obnoviti svoju nebesku flotu nakon povlačenja legendarnih space shuttlea u 2011. Konačni je cilj ovog projekta izgraditi svemirsko vozilo koje će razvoziti astronaute do Međunarodne svemirske postaje i tako zaobići korištenje preskupe sovjetske rakete Sojuz. U svom prvom letu Crew Dragon će se automatski spojiti i odspojiti od svemirske stanice u orbiti. Ljudske posade zasad neće biti u letjelici; riječ je o testnom letu, a ljudska bi posada na put trebala krenuti tijekom godine.

Siječanj, datum nepoznat: SpaceIL, prva privatna kompanija, leti prema Mjesecu

SpaceIL, neprofitna organizacija koju izdašno pomažu izraelski bogataši, izgradila je pola tone tešku letjelicu koja bi trebala pristati na Mjesec. Organizacija je nastala kako bi se kandidirala za 20 milijuna vrijednu nagradu Google Lunar X, no ta je akcija na kraju okončana bez pobjednika. Unatoč svemu, SpaceIL nastavio je razvijati svoju letjelicu i sad je bukirao let jednom od SpaceX-ovih raketa Falcon 9. Izraelsku će letjelicu lansirati u paru s puno većim indonezijskim komunikacijskim satelitom PSN-6.

SpaceIL bi tada svoju letjelicu trebao usmjeriti prema Mjesecu, na koji bi trebala sletjeti otprilike dva mjeseca nakon lansiranja. Točan datum polaska još nije određen, no uspije li izraelski plan, bit će to prvi put u povijesti da je neka privatna svemirska letjelica dohvatila površinu Mjeseca.

30. siječnja: Indija lansira Chandrayaan-2, svoju drugu letjelicu prema Mjesecu

Chandrayaan-2 krenut će na drugu indijsku misiju prema Mjesecu u organizaciji nacionalne svemirske agencije ISRO. Prema Zemljinu satelitu uputit će se orbiter, lander i rover na šest kotača, kojim će se istraživati površina Mjeseca. Ova misija nasljeđuje prvu, nazvanu Chandrayaan-1, započetu u listopadu 2008. Letjelica je fotografirala Mjesec i snimila sondu koja je tresnula o tlo i podigla dosta prašine. ISRO je izgubio kontakt s orbiterom u kolovozu 2009. godine, no NASA je locirala letjelicu u ožujku 2017.

12. veljače (i još šest puta tijekom godine): NASA-in Juno proletjet će pored Jupitera

Milijardu dolara vrijedan projekt Juno stigao je do Jupitera u srpnju 2016. i na Zemlju poslao niz veličanstvenih snimaka plinovitog diva koji Sunce obiđe jednom u 11,826 godina. Letjelici treba 53 i pola dana da obleti oko najvećeg planeta Sunčeva sustava. Sonda je dosad razotkrila neke od Jupiterovih najvećih tajni, uključujući misterij smanjivanja Velike crvene pjege, ogromnog olujnog vjetra u njegovoj atmosferi.

NASA je i službeno produžila misiju sonde u ljeto ove godine, dajući priliku Junu da još nekoliko godina oblijeće oko Jupitera. Juno će prvu novogodišnju perijovu, točku u orbiti najbližu površini Jupitera, doseći 12. veljače. To će se ponoviti još šest puta tijekom 2019. godine: 6. travnja, 29. svibnja, 21. srpnja, 12. rujna, 3. studenog i 26. prosinca.

Veljača, točan datum nepoznat: OneWeb planira lansirati 10 satelita

SpaceX sve računa u velikim brojkama. Kompanija Elona Muska namjerava u sljedećih deset godina lansirati u orbitu oko 12.000 satelita. Cilj je pokriti cijelu Zemlju internetskom uslugom, bržom, jeftinijom i prilagodljivijom od postojećih. Tvrtka je za taj projekt dobila i odobrenje Federalne komisije za komunikacije pri američkoj vladi. Plan bi im mogao pomrsiti izazivač sa sjedištem u Londonu. Naime, i OneWeb namjerava u orbitu poslati što više satelita u što kraćem roku. Prvih deset u orbitu bi trebalo otpremiti početkom godine; sljedećih deset na redu je u kolovozu.

Ožujak, točan datum nepoznat: Boeing planira lansirati svemirski brod CST-100 Starliner

Poput kompanije SpaceX, Boeing radi na svemirskom brodu što bi NASA-i pomogao u obnovi svemirske flote koja će razvoziti astronaute od Zemljine površine do njene orbite i nazad. Boeingova letjelica zove se CST-100 Starliner i u prvu misiju kreće bez ljudske posade jer bi sama trebala pristati uz Međunarodnu svemirsku stanicu. Projekt kasni zbog uočenih kvarova na ventilima pa je lansiranje bilo odgođeno za nekoliko mjeseci.

Početkom 2019., točan datum nepoznat: SpaceX lansira i drugu raketu Falcon Heavy

Prva misija kojom je SpaceX u svemir poslao Falcon Heavy, dosad najsnažniju raketu u povijesti, ostat će zapamćena po Muskovu roadsteru Tesla i testnoj lutki u skafanderu koji su se otisnuli iza Marsa. Sljedeća misija tvrtki donosi novac i zove se Space Test Program-2, a cilj joj je postaviti vojne satelite u orbitu. Raketa će prevesti i NASA-in eksperimentalni atomski sat Deep Space neusporedive preciznosti u mjerenju vremena, što bi trebalo poboljšati komunikaciju i navigaciju u svemiru.

4. travnja i 1. rujna: NASA-ina 1,5 milijardi dolara vrijedna sonda proći će pored Sunca

Parker Solar Probe već je oborio rekord najbržeg objekta proizvedenog ljudskom rukom. On je 5. studenog proletio pored Sunca brzinom većom od 212.000 km/h; tom brzinom let od New Yorka do Tokija trajao bi manje od minute. Ali tu nije bio kraj priče. PSP će 2019. još dvaput proletjeti pored Sunca, svaki put sve bliže i sve brže. Misija će pokušati odgonetnuti zašto Suncem pušu solarni vjetrovi i kako se korona, vanjska atmosfera zvijezde, može toliko zagrijati da bude sto puta toplija od površine Sunca. PSP će 26. prosinca 2019. prići Veneri. Iskoristit će gravitaciju planeta da svemirsku letjelicu uvuče u još užu orbitu oko Sunca.

Lipanj, točan datum nepoznat: SpaceX lansira Crew Dragon s ljudskom posadom

Uspije li prva misija bez ljudske posade, NASA će s Crew Dragonom u svemir uputiti dvojicu astronauta, Douga Hurleyja i Boba Behnkena. Obojica su iskusni svemirski letači koji bi se bez problema trebali snaći u kapsuli Crew Dragona. 'O prvom letu sanjate kao testni pilot. Ne razmišljate o tome da će vam se ispuniti ta želja, no izgleda da će mi se ipak ostvariti', rekao je Hurley u kolovozu, kad je saznao da je izabran za prvi let.

Lipanj, točan datum nepoznat: Kina testira svemirski brod za prijevoz putnika

U Kini ne miruju dok na drugim krajevima svijeta privatnici razvoze ljude i opremu u svemir. U planu je testno lansiranje 'nove generacije svemirskog broda s ljudskom posadom'. Na testnom putovanju neće biti ljudske posade, no Kinezi u budućnosti namjeravaju koristiti dorađenu letjelicu za prijevoz četiri do čest taikonauta u orbitu.

Druga polovica 2019., točan datum nepoznat: Kina šalje letjelicu na Mjesec po uzorke tla

Chang'e-5 bit će dosad najambiciozniji projekt kineskog svemirskog programa. Lander bi trebao sletjeti na površinu Mjeseca, tamo iskopati oko dva kilograma uzoraka i s njima se vratiti Zemlju. Tako bi i Kina došla do prvih vlastitih uzoraka Mjesečeva tla.

Kraj 2019., točan datum nepoznat: SpaceX testira novi svemirski brod u Teksasu

SpaceX intenzivno radi na 120 metara visokoj raketi nazvanoj Big Falcon Rocket. Gornja polovica rakete, nazvana Starship, dovršava se pod ogromnim šatorom u Los Angelesu. Vlasnik kompanije i glavni dizajner Elon Musk i operativna direktorica Gwynne Shotwell uvjereni su da će, bude li sve išlo po planu, svoju novu, moćnu letjelicu testirati prije kraja 2019. SpaceX u Teksasu podiže još jedan ogromni šator.

Čeka se dozvola Savezne uprave za civilno zrakoplovstvo koja treba odobriti pokusni let koji bi trajao do šest minuta i išao pet kilometara u visinu.