Umjetna inteligencija u samo nekoliko godina postala je svakodnevni alat mladih Europljana, a najnoviji podaci Eurostata za 2025. godinu pokazuju koliko se brzo generativni AI proširio među populacijom od 16 do 24 godine. Karta korištenja otkriva velike razlike između država – od gotovo potpune normalizacije AI-a na jugu kontinenta do znatno opreznijeg pristupa u dijelu istočne Europe. Hrvatska je iznad prosjeka svoje regije s 58 posto mladih korisnika, više od Srbije i Bosne i Hercegovine, ali manje od Slovenije
Prema podacima, Hrvatska se nalazi u sredini europske ljestvice: generativnu umjetnu inteligenciju u posljednja tri mjeseca koristilo je 58 posto mladih. To je manje od europskih digitalnih predvodnika, ali i više nego u nekoliko susjednih država.
Najveći udio mladih korisnika bilježi Grčka (84 posto), što je ujedno najviša vrijednost na karti. Vrlo visoko stoje i baltičke i nordijske zemlje – Estonija (83 posto) te Norveška (80 posto) i Danska (78 posto). U zapadnoj Europi umjetna inteligencija također je snažno prisutna među mladima: Portugal bilježi 77 posto dok Španjolska i Francuska imaju po 76 posto korisnika.
Nasuprot tome, dio srednje i istočne Europe pokazuje znatno niže razine korištenja. Rumunjska (44 posto), Sjeverna Makedonija (45 posto) i Srbija (47 posto) nalaze se pri dnu ljestvice, a Turska je s 39 posto uvjerljivo najniže rangirana među prikazanim državama. Zanimljivo, i Poljska – jedno od većih tehnoloških tržišta regije – ima relativno skromnih 49 posto.
AI ti to možeš
Hrvatski Telekom predstavio je prošle godine nacionalni program besplatnih edukacija na hrvatskom jeziku o umjetnoj inteligenciji pod nazivom 'AI ti to možeš'. Program je namijenjen svima, bez obzira na razinu znanja i iskustva u korištenju alata umjetne inteligencije, s ciljem podizanja AI pismenosti u Hrvatskoj. Više pročitajte na poveznici.
U regionalnom kontekstu Hrvatska stoji između digitalno ambicioznijih i sporijih susjeda. Slovenija i Austrija imaju po 73 posto, a Češka 78 posto, što pokazuje snažniju integraciju AI alata u obrazovanje i svakodnevni rad mladih. S druge strane, Hrvatska je ispred Srbije, Rumunjske i Italije, gdje AI koristi manje od polovice mladih (u Italiji 47 posto).
Posebno upada u oči Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, gdje umjetnu inteligenciju koristi tek 53 posto mladih – manje nego u većini zapadnoeuropskih država. To sugerira da tehnološka snaga države ne mora nužno značiti i bržu društvenu adopciju novih alata.
Brojke potvrđuju ono što se već vidi u školama, na fakultetima i tržištu rada: umjetna inteligencija postaje standardni digitalni alat generacije Z. Razlike među državama sve manje ovise o dostupnosti tehnologije, a sve više o digitalnim vještinama, obrazovnim politikama i spremnosti institucija da uključe AI u svakodnevni rad.
