SUŽENA POTRAGA

LHC na prvom tragu Higgsova bozona

  • Autor: NJD
  • Zadnja izmjena 25.07.2011 10:39
  • Objavljeno 03.03.2011 u 07:18
LHC

LHC

Izvor: Promo fotografije / Autor: CERN

Higgsov bozon, misteriozna čestica koja, prema postojećim fizikalnim teorijama, svim drugim česticama daje masu, trebala bi biti najvažnije otkriće do kojeg će doći Veliki hadronski sudarač (LHC) u CERN-u

Znanstvenici koji rade na eksperimentu nazvanom Kompaktni muonski solenoid (CMS) ovaj su tjedan objavili da je najskuplji i najveći instrument svih vremena dobio prve uvide u njegovu moguću prirodu.

No ovu vijest ipak treba uzeti s određenom dozom suzdržanosti. Naime, europski LHC je tek nedavno pokrenut, pa se u potrazi za Higgsom još uvijek ne može ravnopravno natjecati s Tevatronom u američkom Fermilabu.

Međutim, prema članku objavljenom u petak u časopisu Physics Arxiv, LHC se približio verziji Higgsa kakav bi mogao postojati u određenom alternativnom, egzotičnijem modelu svemira.

Tako je Tevatron – donedavno najmoćniji sudarač čestica i posljednji eksperiment koji se približio procjeni mogućih masa Higgsa – po prvi put dobio pravog partnera u ključnom području svojih istraživanja. U Tevatronu je za njegovih 27 godina postojanja prikupljeno više do 10 inverznih femtobarna informacija, gotovo 28 puta više nego dosad u LHC-u.

Na temelju tih podataka znanstvenici su postupno isključili mogućnost da Higgs ima masu između 158 i 175 giga elektronvolti (GeV) i, na temelju ranijih istraživanja Velikog pozitronskog sudarača, zaključili da se najvjerojatnije skriva u području između 114 i 158 GeV.

U novoj studiji CMS-a misteriozna je čestica istraživana u sklopu nešto egzotičnijeg modela u kojem je broj od šest poznatih kvarkova povećan na osam, a broj od tri čestice nalik na elektron, na četiri. Rezultati su pokazali da, u slučaju da u svemiru postoji i ova skupina čestica, Higgs vjerojatno ne bi mogao imati masu između 144 i 207 GeV. Tako je novo otkriće pomoglo da se raspon mogućih masa dodatno smanji, barem u spomenutom egzotičnom konceptu.

LHC je krajem prošle i početkom ove godine bio na zasluženom odmoru. Ponovno je pokrenut krajem veljače, a ako nastavi ovim tempom, do ljeta bi mogao od Tevatrona preuzeti vodstvo u istraživanju Higgsova bozona i u okvirima standardnog modela svemira.

Higgsov bozon je hipotetska elementarna čestica kojom se, prema standardnom modelu fizike, objašnjava masa drugih čestica, te odgovara na pitanje zašto su neki bozoni masivni, za razliku od fotona koji nemaju masu. Teoriju o njegovu postojanju postavio je još 1964. godine škotski fizičar Peter Ware Higgs, međutim ona do danas nije eksperimentalno dokazana. Znanstvenici se nadaju da će Higgsov bozon uspjeti stvoriti u sudarima protona s protonima. Istraživanja bi trebala potvrditi ili pobiti postojanje Higgsova bozona i time upotpuniti ili pobiti standardni model.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi