A NIJE ODMOR

Konačno otkrivena ključna svrha spavanja!

06.09.2013 u 15:31

Bionic
Reading

Spavanje je zajedničko svim višim životinjama, iako količina potrebnog sna jako varira od vrste do vrste. Ljudi provode gotovo trećinu života spavajući, no svrha sna do danas nije u potpunosti razjašnjena. Napokon je ovih dana jedno novo istraživanje pokazalo da postoji barem jedan dobar razlog za spavanje, a taj je da ono povećava broj važnih stanica u mozgu

Američki autori kažu da bi njihova studija provedena na miševima trebala omogućiti bolje razumijevanje uloge sna u obnovi mozga ali i pomoći u liječenju multiple skleroze.

Prema izviješću predstavljenom u novom broju časopisa Journal of Neuroscience dr. Chiara Cirelli i njezini kolege s University of Wisconsin otkrili su da se razine stvaranja nezrelih oligodendrocita, stanica koje proizvode mijelin, udvostručuju kada miševi spavaju. Ovaj skok najveći je tijekom faze sna koja je poznata kao REM, a pokreću ga geni. S druge strane geni povezani s odumiranjem stanica i odgovorima na stres uključuju se kada su miševi prisiljeni ostati u budnom stanju.

Dr. Cirelli kaže da su stručnjaci do sada uglavnom uvijek analizirali samo razlike između aktivnosti živčanih stanica životinja u budnom stanju i uspavanom.

'Sada je jasno da se način na koji funkcioniraju druge, pomoćne stanice u živčanom sustavu značajno mijenja u ovisnosti o tome spava li životinja ili je budna', rekla je Cirelli.

Autori smatraju da bi nedostatak sna mogao pogoršati neke simptome multiple skleroze, bolesti koja oštećuje mijelin.

Mijelin je elektroizolacijska ovojnica na izdancima neurona aksonima. Ključan je za pravilno funkcioniranje živčanog sustava. Sastoji se od različitih vrsta stanica, raznovrsnog kemijskog sastava i konfiguracije. Bijele je boje pa se zato središnji dio mozga naziva bijelom tvari. On štiti aksone od čestica s električnim nabojem - iona koji se nalaze u tekućini što okružuje cijeli živčani sustav. Oko 40 posto njegove mase je voda, a ostalo otpada na lipide, odnosno masnoće i proteine. Glavna svrha mu je da poveća brzinu kojom impulsi putuju kroz aksone koji povezuju živčane stanice te da spriječi curenje električne struje iz njih.