UMREŽENE SKLONOSTI

Kakve mozgove imaju ljevičari, a kakve desničari?

  • Autor: NJD
  • Zadnja izmjena 08.04.2011 16:05
  • Objavljeno 08.04.2011 u 16:05
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Sklonosti prema lijevim odnosno desnim političkim opcijama mogu se prepoznati već u samoj građi mozga, pokazala je nova britanska studija

Znanstvenici su i ranije otkrili da postoje određene psihološke crte koje utječu na političke stavove. Primjerice, konzervativci su osjetljiviji na prijeteći izgled lica, dok su liberali otvoreniji za nova iskustva. Političke sklonosti očituju se također i u načinu na koji ljudi uređuju svoj radni i životni prostor - liberali mnogo više od konzervativaca vole udobnost, boje, stil i originalnost.

Kognitivni znanstvenik Ryota Kanai i njegov tim s University Collegea u Londonu odlučili su stoga istražiti mogu li se ove razlike prepoznati u samoj strukturi mozga. U svojoj studiji skenirali su mozgove 120 dobrovoljaca. Rezultati su pokazali da liberali imaju veću prednju cingularnu moždanu koru, odnosno čeoni dio korteksa koji se povezuje s kontrolom nesigurnih ishoda što im omogućuje da se lakše nose s proturječnim informacijama. S druge strane, konzervativci imaju veću amigdalu koja se povezuje s jačom osjetljivošću na strah i gađenjem, što im omogućuje da lakše prepoznaju prijetnje. Ovi rezultati dobro se podudaraju s psihološkim profilima pripadnika dviju opcija.

'Ljudi s većom amigdalom imaju sklonost reagirati s više agresije na prijeteće situacije, dok osobe s razvijenijim cingularnim dijelom korteksa imaju veći kapacitet za toleriranje nesigurnosti i sukoba, što im omogućava da prihvate liberalnije stavove', ističu autori.

Kanai kaže da se obično misli da su politički stavovi utemeljeni isključivo na društvenom kontekstu. 'Naše istraživanje pokazalo je da složene psihološke karakteristike poput političke orijentacije mogu imati biološki temelj', rekao je Kanai.

No znanstvenik upozorava da su njihova istraživanja pokazala i brojna odstupanja, što znači da rezultate ne bi trebalo uzimati previše doslovno, te da postoji više političkih opcija, a ne samo desna i lijeva. 'Politička orijentacija vrlo vjerojatno nije izravno upisana u mozak. Trebat će provesti još istraživanja kako bi se utvrdilo na koji način strukture mozga utječu na političke stavove.'

Tim vjeruje da u mozgovima ljudi postoje razlike koje utječu i na druge preferencije, primjerice hoće li netko radije kupiti računalo Apple ili PC.

Istraživanje je predstavljeno u novom broju časopisa Current Biology.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi