Koronavirusi već duže vrijeme stvaraju probleme čovječanstvu. Poznato je nekoliko verzija koje izazivaju običnu prehladu, a u posljednje vrijeme dvije su vrste pokrenule epidemiju smrtonosnih bolesti: teški akutni respiratorni sindrom (Sars) i respiratorni sindrom Bliskog istoka (Mers).

Ali njihov je utjecaj bio blag u usporedbi s onim što je izazvao novi koronavirus, odgovoran za pandemiju Covida-19. U samo nekoliko mjeseci zaključao je milijarde ljudi širom svijeta u njihove domove, zaustavio tvornice i zatvorio škole, odnijevši pritom više od 100.000 života. A bolest se i dalje širi.

Čovječanstvo je pokleknulo pred šiljastim kuglicama genetskog materijala presvučenog masnim kemikalijama zvanim lipidi, promjera 80 nanometara, milijarditih dijelova metra. S druge strane, i naše znanje o virusu Sars-CoV-2, koji uzrokuje Covid-19, raste iz dana u dan. Taj je organizam znanosti bio sasvim nepoznat još prije samo pet mjeseci. Danas je predmet proučavanja neviđenih razmjera. Traga se za cjepivom i lijekom, pojavljuju se novi dijagnostički testovi, javlja Guardian.

Evo što smo sve naučili u proteklih pet mjeseci i kako bi to znanje moglo zaustaviti ovu pandemiju...

Odakle potječe i kako je zarazio ljude?

Sars-CoV-2 gotovo sigurno potječe od šišmiša koji su razvili žestoke imunološke odgovore na viruse. Ta obrana pokreće viruse da se brže repliciraju kako bi mogli proći imunološku obranu šišmiša. Zauzvrat, šišmiš postaje spremnik brzo reproducirajućih i visoko prenosivih virusa. Kad se ovi virusi šišmiša presele u druge sisavce, bića kojima nedostaje brz odgovor imunološkog sustava, brzo se šire u svoje nove domaćine. Većina dokaza upućuje na to da je Sars-CoV-2 posredno zarazio ljude, preko drugih vrsta poput ljuskavaca.

'Virus je vjerojatno skočio sa šišmiša na drugu životinju, a ta je životinja vjerojatno bila u blizini čovjeka, možda na tržnici', kaže virolog, profesor Edward Holmes sa sveučilišta u Sydneyju. 'Pa ako ta divlja životinja nosi virus iz šišmiša i mi smo u interakciji s njom, on se tada lako proširi na osobu u kontaktu sa zaraženom životinjom. Zatim će ta osoba otići kući i prenijeti je na druge ljude te tako nastane epidemija.'

U slučaju virusa Sars-CoV-2, to se događa kada inficirana osoba iz tijela izbaci kapljice tekućina koje prijeđu na drugu osobu.

Kako se virus širi i kako utječe na ljude?

Čestice s virusom udišu se i dovode u kontakt sa stanicama u grlu. Ove stanice imaju velik broj receptora Ace-2. Ti stanični receptori igraju ključnu ulogu u prenošenju kemikalija u stanice i aktiviranju signala između stanica.

'Ovaj virus ima površinski protein koji se lijepi na receptore i ubacuje svoj RNK u stanicu', kaže virolog Jonathan Ball sa Sveučilišta u Nottinghamu. Kada uđe, RNA se ubacuje u stanični stroj za umnožavanje i stvara višestruke kopije virusa. One izbijaju iz stanice i infekcija se širi. Antitijela koja proizvodi imunološki sustav bore se protiv virusa i u većini slučajeva zaustavljaju njegov napredak.

'Infekcija je uglavnom blaga i u tome je tajna uspjeha virusa', dodaje Ball. 'Mnogi niti ne primijete da su zaraženi pa odlaze na posao te ulaze u trgovine i restorane, šireći zarazu.'

S druge strane, Sars, bolest također izazvana koronavirusom, pacijente čini mnogo bolesnijima i ubija otprilike svakog desetog zaraženog. U većini slučajeva ti se pacijenti hospitaliziraju i zaustavlja se infekcija drugih presijecanjem prijenosnog lanca.

Zašto virus ponekad uzrokuje smrt?

Ponekad međutim virus može uzrokovati ozbiljne probleme. To se događa kada krene niz dišne ​​putove i inficira pluća, još bogatija stanicama s receptorima Ace-2. Mnoge od ovih stanica su uništene, a pluća postaju zagušena komadićima razbijenih stanica. U tim će slučajevima bolesnicima biti potreba intenzivna njega.

U nekim slučajevima imunološki sustav pretjera s obranom pa prema plućima šalje stanice koje će napasti virus. U tom procesu može doći do takozvane citokinske oluje (na grčkom 'cito' znači stanica, a 'kino' kretanje). Ponekad to može i ubiti pacijenta.

Nejasno je samo zašto se citokinske oluje javljaju kod nekih bolesnika. Jedna je mogućnost da neki ljudi imaju receptore Ace-2 osjetljivije na napade koronavirusa.

Jesmo li doživotno zaštićeni nakon zaraze?

U krvi pacijenata koji su preboljeli Covid-19 otkrivene su visoke razine antitijela. Ta antitijela proizvodi imunološki sustav sa zadatkom da blokiraju njegovu sposobnost proboja u stanice.

'Antitijela će sigurno pružiti zaštitu protiv budućih infekcija, no malo je vjerojatno da će ta zaštita doživotno trajati', kaže virolog Mike Skinner s londonskog Imperial Collegea. Većina virologa vjeruje da će imunitet protiv Covida-19 trajati samo godinu ili dvije.

'To je u skladu s drugim koronavirusima koji inficiraju ljude', kaže Skinner. 'Čak i ako se većina ljudi na kraju izloži virusu, to vjerojatno znači da će on postati endemičan pa ćemo imati sezonske vrhove zaraze ovom bolešću.'

Virus će biti s nama neko vrijeme. Neki istraživači sugeriraju da bi mogao postati manje smrtonosan. Drugi su tvrdili da bi mogao mutirati i postati smrtonosniji.

'Moramo razmotriti ovu pandemiju s pozicije virusa', kaže Skinner. 'On se sasvim lijepo širi svijetom i promjena mu ne donosi nikakve koristi.'

Konačni lijek mogao bi biti samo jedan, a to je uvođenje učinkovitog cjepiva.

A kad ćemo dobiti cjepivo?

Širom svijeta radi se na 78 projekata cjepiva, a u razvoju ih je još 37. Cjepivo istražuju znanstvenici s Oxforda, američke biotehnološke korporacije i kineski znanstvenici... Prva testiranja na ljudima najavljena su već ove godine.

To budi nadu da bi se cjepivo protiv Covida-19 moglo razviti u prilično kratkom roku. Međutim cjepiva zahtijevaju opsežne studije sigurnosti i učinkovitosti. Tisuće ljudi mora dobiti placebo ili cjepivo da bi se utvrdila njegova učinkovitost i sigurnost. A to je neizbježno dugotrajan proces.

Neki znanstvenici predlažu ubrzavanje tog procesa namjernim izlaganjem volontera virusu.

'Ovaj pristup nije bez rizika, ali bi mogao ubrzati testiranje za više mjeseci', kaže Nir Eyal, profesor bioetike na Sveučilištu Rutgers. Volonteri bi trebali biti mladi i zdravi. No namjerno zaraziti ljude kontroverzna je ideja.

'To će se morati pažljivo razmotriti', kaže profesor Adam Finn sa Sveučilišta Bristol. 'Mladima bi se mogla svidjeti takva ideja, no treba znati da ovaj virus ubija i mlade. Dajmo si vremena da pažljivo razmotrimo takvu ideju.'