Nedavno istraživanje kompanije Visa otkrilo je kako ljudi vjeruju da tehnološki napredak doprinosi tjednoj uštedi vremena od čak šest sati u odnosu na period prije 10 godina. Međutim, tri četvrtine ispitanika i dalje osjeća pritisak prilikom organizacije vlastitog vremena.

Prema rezultatima istraživanja VisapayWave Currency of time, više od 77 posto ljudi osjeća se zaposlenijim, od čega je više od 42 posto ispitanika izjavilo da je kod njih taj osjećaj prilično izražen.

Zanimljivo je da su ljudi koji primjećuju najveću uštedu vremena prouzrokovanu tehnološkim napretkom izjavili kako su danas zaposleniji nego ranije, što ukazuje na to da se zadaci brže obavljaju, ali brže stižu i nove obveze.

Na vrhu liste aktivnosti kojima bi se ljudi bavili kada bi imali više slobodnog vremena su druženje s obitelji i prijateljima (33,1 posto) te hobi (31,2 posto). Vrijeme posvećeno nama samima nalazi se nisko na listi (16 posto), ali istraživanje otkriva kako sve veća ušteda vremena uzrokuje rast želje za rekreacijom i zdravim načinom života.

Paul Spoonley, profesor humanističkih i društvenih znanosti sa Sveučilišta Massey, tvrdi kako činjenica da se ljudi osjećaju zaposlenijima iako im tehnologija štedi vrijeme, ne predstavlja iznenađenje.

'Mogućnost trenutne komunikacije podrazumijeva stapanje nekadašnjih granica između poslovnog i obiteljskog svijeta.

Granice postaju nejasne. Tehnologijom možemo uštedjeti dosta vremena pri obavljanju određenih zadataka, ali ona također stvaraju nove obaveze, zbog čega mnogi imaju potrebu stalno nešto provjeravati na internetu ili odgovaraju na tekstualne poruke.

Upravo te suvremene navike stvaraju osjećaj zaposlenosti', kaže Spoonley.

Na pitanje koje bi poslove željeli obavljati četiri puta brže nego što to čine sada, ispitanici su bili vrlo određeni - skratiti vrijeme provedeno čekajući na telefonskim linijama pozivnih centara (45,3 posto), obavljajući tjednu kupovinu u supermarketima (20,9 posto) i vozeći se od kuće do posla i nazad (19,9 posto).

Istraživanje Vise pokazalo je i to da su muškarci skloniji korištenju beskontaktnih kartica (42,5 posto muškaraca nasuprot 37,7 posto žena), kao i da su spremniji da se u potpunosti odreknu korištenja gotovine kada bi takvo rešenje bilo moguće (43,4 posto muškarci i 33,7 posto žene).

Kada se u obzir uzmu generacijske razlike, mladi ljudi između 18 i 24 godine najspremniji su odustati od korištenja gotovine, a istovremeno su imali najmanje novca u svojim novčanicima, što potvrđuje njihovu naklonost elektronskim oblicima plaćanja.