Predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma Nataša Rapaić istaknula je da je tema održivosti i održivog razvoja u Hrvatskom Telekomu sastavni dio strateškog opredjeljenja već dug niz godina, i to puno prije nego što je postala zakonska obveza za kompanije.

'Održivost i održivi razvoj jesu i ostat će jedna od ključnih tema svake korporacije. U HT-u je ona dio strateških opredjeljenja, a bavili smo se ESG-om i prije nego što je on postao svakodnevni dio poslovanja korporacija i institucija. Već 22 godine izvještavamo o održivosti i radili smo to i prije nego što je to postala zakonska obveza. Postavljamo si ciljeve i izvještavamo dublje nego što zakon propisuje jer vjerujemo da to nije samo obveza, nego i naša odgovornost, osobna i korporativna', rekla je Rapaić.

Objasnila je i zašto kompanija toliku važnost pridaje toj temi.

'Želimo biti pokretač pozitivnih promjena. Radimo na tome, uvodimo tehnologije koje su preduvjet društvenog i gospodarskog razvoja, a vjerujemo i da će se uspjeh mjeriti po ostavštini koju ostavljamo budućim generacijama. Želimo svima ostaviti održivu budućnost', poručila je.

Tehnologija, resursi i klimatske promjene

Kako je navela, strategija održivosti HT-a počiva na nekoliko glavnih stupova: odgovornom ponašanju i očuvanju prirodnih resursa, jednakim prilikama za sve te najvišim standardima upravljanja, integriranima u strateško odlučivanje kroz okvir ESG-a.

Rapaić je rekla da kompanija bira inicijative prema tome koliko su općenito važne za društvo, ali i prema tome gdje HT kao tehnološka kompanija može dati najveći doprinos. Izdvojila je klimatske promjene, energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije.

'Pokušavamo uvoditi nove tehnologije jer su energetski učinkovitije i omogućuju što manju potrošnju energije, dakle veću resursnu učinkovitost, uz pametna digitalna rješenja i korištenje obnovljivih izvora energije', rekla je. Važnim dijelom održivosti u HT-u smatra se i digitalna uključivost. Rapaić je naglasila da kompanija, uz infrastrukturu, nastoji građanima osigurati i alate i znanja potrebna za ravnopravno sudjelovanje u digitalnom društvu.

Prva tvrtka u Hrvatskoj koja je dobila zlatni HRIO

'Donosimo nove alate, znanje i koristimo infrastrukturu potrebnu da ti alati rade. Kroz povijest smo donosili nove tehnologije, a vjerujemo da je umjetna inteligencija jedna od njih. Kako bismo bili sigurni da su te tehnologije dostupne svima, da će biti odgovorno korištene i da mogu biti dobre kada se razvijaju u suradnji s ljudskom inteligencijom, pokrenuli smo nacionalni program edukacije AI ti to možeš', rekla je.

Kako je navela, kroz taj je program dosad educirano više od 140.000 ljudi, a edukativni sadržaji zabilježili su više od 1,3 milijuna pregleda. Uz to, više od 50 posto zaposlenika HT-a prošlo je AI edukacije, što je dio, kako je rekla, sustavnih ulaganja u razvoj vještina i znanja zaposlenika.

Rapaić je istaknula i da održivost u HT-u nije odvojena od korporativnog upravljanja jer je ugrađena i u standarde transparentnosti, etičnosti, uključivosti, zaštite privatnosti i sigurnosti podataka. Podsjetila je i na to da je Hrvatski Telekom prva tvrtka u Hrvatskoj koja je dobila zlatni HRIO, najviše nacionalno priznanje za održivo poslovanje što ga Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) dodjeljuje kompanijama koje ispunjavaju najviše standarde održivosti te ostvaruju mjerljive dugogodišnje rezultate.

Ulaganje u infrastrukturu

Na to se nadovezao član Uprave i glavni direktor za korporativne poslove Siniša Đuranović poručivši da bez ulaganja u digitalnu infrastrukturu nema ni stvarne digitalne uključenosti. 'Ulaganje u digitalnu infrastrukturu preduvjet je digitalne uključivosti. U posljednjih pet godina uložili smo više od 1,2 milijarde eura u razvoj infrastrukture, mreže i tehnologije', rekao je Đuranović.

Dodao je da HT gotovo četvrtinu svojih prihoda ulaže u infrastrukturu i nove tehnologije te da je upravo ta infrastruktura temelj digitalizacije u cijeloj Hrvatskoj.

Govoreći o optičkoj mreži, istaknuo je da HT ima najveću optičku mrežu u zemlji te da više od milijun kućanstava već ima pristup gigabitnim internetskim brzinama. Godišnje, rekao je, kompanija izgradi optičku mrežu za više od 100.000 novih kućanstava.

Osobito je naglasio da se pritom ne ulaže samo u urbane sredine, nego i u ruralna područja, upravo kako bi se smanjio digitalni jaz i omogućio ravnomjerniji razvoj zemlje.

'Imamo 20 grant ugovora za optiku za 200.000 kućanstava. Ne radi se samo o urbanim dijelovima, nego i o ruralnim područjima, jer nam je važan ravnomjeran razvoj Hrvatske. Ulažemo uz pomoć subvencioniranih programa i sredstava iz europskih fondova. Od 33 takva programa, osvojili smo 20 i do sredine 2026. optikom ćemo pokriti otprilike 200.000 kućanstava', rekao je.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je zahvaljujući tim ulaganjima u europskom poretku pokrivenosti optikom napredovala s 23. na 18. mjesto, a pokrivenost ruralnih područja porasla je s 25 na 49 posto. Đuranović je pritom naveo i da HT-ov doprinos ukupnom napretku optičke pokrivenosti u Hrvatskoj iznosi 60 posto.

Govoreći o mobilnoj infrastrukturi, rekao je da su mobilne mreže u Hrvatskoj među najboljima u Europi, kao i da je HT-ova mreža već godinama najbolja, što, kako je rekao, potvrđuju i istraživanja HAKOM-a.

'Naša se mreža sastoji od 2700 baznih stanica te imamo najbolju pokrivenost i više od milijun korisnika 5G tehnologije', rekao je. Naglasio je i da su nove tehnologije, i optika i 5G, znatno energetski učinkovitije od starijih, pa ulaganje u njih istodobno znači ulaganje u održiviji tehnološki razvoj.

Uz mrežu, HT ulaže u podatkovne centre. Đuranović je rekao da kompanija ima pet podatkovnih centara ukupne snage pet megavata, i to dva u Zagrebu te po jedan u Rijeci, Splitu i Varaždinu. Istaknuo je i da su ulaganja u podatkovne centre jako važna u kontekstu razvoja umjetne inteligencije jer ona povećava potrebe za računalnim kapacitetima.

No upozorio je da uz prednosti koje donosi AI rastu i sigurnosni rizici, zbog čega kompanija snažno ulaže u kibernetičku sigurnost.

'Ulažemo da bismo zaštitili vlastitu mrežu, ali nudimo i usluge kibernetičke sigurnosti. Unutar Combisa, koji je dio HT Grupe, imamo sigurnosni operativni centar te štitimo više od 150 organizacija, a u posljednje dvije godine spriječili smo 4300 prijetnji i 60 ozbiljnih kibernetičkih napada', rekao je.

Đuranović je podsjetio i na važnost dobrog korporativnog upravljanja, odgovornosti prema dioničarima te transparentnosti poslovanja. Naveo je da HT ima više od 146.000 dioničara, što ga čini jednom od kompanija s najbrojnijom dioničarskom bazom u Hrvatskoj. Tržišna kapitalizacija kompanije, rekao je, iznosi 3,1 milijardu eura, a povrat za dioničare u 2025. godini iznosio je 7,3 posto. Spomenuo je i prijedlog dividende za 2025. godinu od 1,69 eura po dionici.

Govoreći o upravljačkoj kulturi, istaknuo je da je HT više puta nagrađivan za korporativno upravljanje i transparentnost te da je održivost za kompaniju sastavni dio svih poslovnih procesa. 'Održivost nam nije posebna tema, već dio svih tema kojima se bavimo', rekao je Đuranović.

Klimatski ciljevi i zelena energija

Glavni financijski direktor Matija Kovačević predstavio je konkretne klimatske ciljeve kompanije i naglasio da oni nisu samo interni, nego proizlaze i iz okvira Deutsche Telekom Grupe. 'Krovni cilj Deutsche Telekom Grupe jest postići potpunu klimatsku neutralnost do 2040. godine. Ti su ciljevi potvrđeni kroz inicijativu za znanstveno utemeljene ciljeve', rekao je Kovačević.

Naglasio je da HT već sada koristi 100 posto električne energije iz obnovljivih izvora te da kompanija kontinuirano radi na smanjenju emisija stakleničkih plinova. 'Od 2021. godine u kontinuitetu smo izbjegli 97.000 tona emisija CO2. Slikovito, to je kao da sa zagrebačkih cesta nestane 20.000 automobila ili kao da smo morali posaditi milijun stabala da neutraliziramo taj učinak', rekao je.

Govoreći o zelenoj energiji, istaknuo je važnost virtualnog ugovora o kupnji električne energije, odnosno vPPA modela.

'Sklopili smo prvi vPPA ugovor u Hrvatskoj. Time osiguravamo 50 gigavatsati zelene energije godišnje od 2024. do 2034. godine, uz fiksnu cijenu i sigurnost opskrbe. Potaknuli smo i izgradnju nove vjetroelektrane u Hrvatskoj', rekao je Kovačević. Dodao je da takav model HT-u osigurava između 40 i 50 posto potreba za električnom energijom, ali i potiče šire ulaganje u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj.

Kovačević je govorio i o energetskom intenzitetu mreže, odnosno o pokazatelju koji mjeri koliko je energije potrebno za prijenos terabajta podataka. Kako je objasnio, iako se rastom mreže povećava ukupna potrošnja električne energije, energetski intenzitet joj se smanjuje, što znači da ona postaje učinkovitija.

'Energetski intenzitet mreže kontinuirano napreduje. Omjer potrošnje energije i prijenosa podataka bolji je za 10 posto, a to postižemo modernizacijom mreže, automatizacijom i korištenjem naprednih AI alata', rekao je. Naveo je i konkretne primjere, poput regulacije temperature u podatkovnom centru u Utrini ovisno o opterećenju centra, kao i činjenicu da je HT prvi ugasio 3G mrežu.

Za 2025. godinu HT je, rekao je, ostvario cilj nulte stope emisije u svom poslovanju, i to zahvaljujući korištenju električne energije iz obnovljivih izvora, mjerama energetske učinkovitosti, ugradnji dizalica topline, optimizaciji uredskih prostora, postupnoj elektrifikaciji voznog parka i projektima uklanjanja ugljika.

Poseban dio njegova izlaganja odnosio se na kružne poslovne modele za mobilne uređaje. Kovačević je rekao da je HT u kratkom razdoblju proširio ponudu održivih usluga kroz pet novih kružnih poslovnih modela.

Podsjetio je da je 2023. godine pokrenut Take Back, kao i platforma 'Poziv koji ne propuštaš', a početkom 2024. uveden je program procjene uređaja i povrata vrijednosti. Kroz te programe, naveo je, prikupljeno je više od 100.000 komada mobilne opreme, uključujući 80.000 mobitela za recikliranje, obnovu i daljnje korištenje.

U travnju 2024. godine uveden je i model forward trade-in, koji omogućuje niže mjesečne rate uz ostatak otplatne vrijednosti, a u trećem tromjesečju 2024. i model double trade-in. Spomenuo je i da je sklopljeno 40.000 ugovora za kružne modele, a prvi povrati uređaja u tom modelu krenuli su u travnju ove godine. Kao dodatni iskorak naveo je i device-as-a-service, sveobuhvatni B2B model pretplate.

Prema njegovim riječima, takvi modeli stvaraju i konkretan pozitivan okolišni učinak, odnosno tzv. carbon handprint.

'Ukupno smo reciklirali 72.000 mobitela. Svaki reciklirani mobitel sprječava emitiranje 10 kilograma CO2, a svaki prikupljeni, obrađeni i ponovno korišteni mobitel sprječava emitiranje 49 kilograma CO2. Ukupno je riječ o potencijalno spriječenih 3000 tona emisija CO2', rekao je Kovačević.

Hrvatski Telekom prvi u Hrvatskoj dobio najviše nacionalno priznanje za održivo poslovanje

Na kraju je direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), dr. sc. Mirjana Matešić objasnila zašto je priznanje koje je dobio HT važno i iz perspektive neovisne procjene. 'Hrvatski indeks održivosti, koji provodi HR PSOR u suradnji s HUP-om, temelji se na međunarodnoj metodologiji i omogućuje sveobuhvatan uvid u primjenu održivih poslovnih praksi u kompanijama', rekla je Matešić.

Objasnila je da se kroz indeks vrednuju područja kao što su održivo korporativno upravljanje, ljudska i dječja prava, radna okolina, odnosi sa zajednicom i upravljanje okolišem. Metodologija je pretočena u upitnik koji kompanije ispunjavaju na temelju poslovnih podataka za prethodnu financijsku godinu, a on je sadržajno usklađen i sa zahtjevima ESRS-a.

Dodala je da je HT već pet godina uzastopce dobitnik nagrada u tom sustavu, no da certifikat predstavlja korak dalje.

'HT je jedini nositelj HRIO certifikata u Hrvatskoj i nositelj je zlatnog certifikata. Za certifikat se mogu prijaviti kompanije koje ostvare 80 posto i više bodova, a nakon toga slijedi provjera točnosti navoda iz evaluacije. Provjeru provodi nezavisni auditorski tim proučavanjem dokumentacije, obilaskom poduzeća, razgovorima s menadžmentom i analizom medijskih objava', rekla je Matešić.

Certifikat se, dodala je, dodjeljuje na četiri godine, uz obveznu reviziju nakon ponovnog sudjelovanja na natječaju.