Tim Friede, automehaničar iz SAD-a, svjesno se izlagao zmijskom otrovu gotovo dva desetljeća – i to ne prakticirajući egzotičan hobi, već s jednim ciljem: da spasi tuđe živote. Znanstvenici sada tvrde da su protutijela iz njegove krvi dovela do najšire zaštite protiv zmijskog otrova dosad postignute, što bi moglo značiti prekretnicu u borbi protiv njihovih smrtonosnih ugriza
Riječ je o znanstvenom iskoraku koji je objavljen u uglednom časopisu Cell, a čiji autori vjeruju da bi nova terapija – ako prođe klinička testiranja – mogla zauvijek promijeniti način na koji liječimo zmijske ugrize.
Friede je sam sebi ubrizgao više od 700 doza otrova i preživio više od 200 ugriza – uključujući najopasnije vrste poput mambi, kobri, taipana i kraita. Priznaje da je jednom 'zeznuo stvar' i završio u komi nakon dva ugriza kobre u kratkom razmaku, ali ga to nije zaustavilo.
'Nisam želio umrijeti. Nisam želio izgubiti prst. Nisam želio izostajati s posla', rekao je za BBC. No uskoro mu je otpornost postala sredstvo za viši cilj: razvoj univerzalnog seruma koji bi mogao spasiti živote onih koji, kako kaže, 'žive 8000 kilometara dalje i umiru od ugriza zmije bez pristupa terapiji'.
Vodio je preciznu evidenciju, rotirao otrove različitih vrsta i stvorio otpornost na čitave skupine neurotoksina. Znanstvenici su iz njegove krvi izolirali dva ključna protutijela koja neutraliziraju otrove elapida (kobre, mambe, taipani i sl.), a dodali su im i lijek varespladib koji blokira enzim prisutan u gotovo svim zmijskim ugrizima.
U testiranjima na miševima, ovaj koktel pružio je 100-postotnu zaštitu protiv 13 od 19 najopasnijih zmijskih vrsta. Od preostalih šest vrsta, životinje su imale djelomičnu zaštitu (20–40 posto). Iako još nije testirana na ljudima, ovo je najširi spektar zaštite dosad postignute u razvoju takvih seruma.
vezane vijesti
Znanstvenici: 'Ovo je neusporedivo'
Danas se protuotrovi proizvode ubrizgavanjem zmijskog otrova u konje, nakon čega se iz njihove krvi izoliraju protutijela. No ti serumi moraju odgovarati vrsti zmije, a varijacije postoje i među istom vrstom iz različitih regija.
Zmijski ugrizi godišnje ubiju oko 140.000 ljudi, uglavnom u siromašnim i tropskim regijama, dok oko 400.000 osoba ostaje s teškim posljedicama, uključujući amputacije i posljedični invaliditet. Klasični serumi izrađuju se još od viktorijanskog doba – zmijski otrov ubrizga se u konja, a iz njegove krvi vade se protutijela – i pritom uzrokuju brojne nuspojave i alergijske reakcije.
Novi pristup koristi ljudska protutijela, što bi moglo značiti manje nuspojava i veću učinkovitost, uz univerzalniju primjenu. Profesor Steven Hall, toksikolog sa Sveučilišta Lancaster, kaže za CNN: 'Ako ovo uđe u kliničku praksu, moglo bi potpuno promijeniti način na koji liječimo zmijske ugrize.'
Biotehnološka tvrtka Centivax odlučila je istražiti može li se u Friedeovoj krvi pronaći tzv. široko neutralizirajuća protutijela – ona koja ne ciljanju samo jedan otrov, već skupine toksina. 'Čim sam čuo za njega, znao sam: ako itko ima ta protutijela, to je Tim', rekao je dr. Jacob Glanville, direktor Centivaxa. 'Zvao sam ga i rekao: 'Zvučat će čudno, ali stvarno želim uzorak tvoje krvi.''
Sljedeći korak: Univerzalni protuotrov
Elapidi – skupina kojoj pripadaju mamba, kobra i srodne vrste – imaju neurotoksine koji paraliziraju i zaustavljaju disanje. Viperidi, poput ljutica, koriste hemotoksine koji razaraju krvne žile, a postoje i drugi toksini poput citotoksina koji razaraju stanice.
Znanstvenici vjeruju da će u idućih 10-15 godina uspjeti razviti serume protiv svih glavnih klasa zmijskog otrova. Konačni cilj je univerzalni serum ili, u najmanju ruku, dva – po jedan za svaku od glavnih skupina zmija.
Istraživački tim sada planira testiranje dodatnih protutijela protiv viperida (poput zvečarki i ljutica), s ciljem razvoja dvostrukog seruma – jednog za elapide, jednog za vipere – ili, idealno, jednog univerzalnog lijeka. Planiraju i terensko testiranje u Australiji, u kojoj žive samo elapidi, kako bi se serum mogao primijeniti i u veterinarskoj praksi – primjerice, za pse koje ugrizu zmije.
Profesor Peter Kwong s Columbia Universityja opisuje Friedeova protutijela kao 'izvanredna' jer 'njegov imunološki sustav nevjerojatno široko prepoznaje otrove'. A znanstvena zajednica potvrđuje: ovo je važan korak prema realnoj mogućnosti univerzalne zaštite od zmijskih ugriza.
Naravno, put do široke primjene je dug. Serum mora proći opsežna testiranja, uključujući klinička ispitivanja na ljudima. No Friede već sada zna da nije uzalud riskirao. 'Osjećam se dobro. Znam da radim nešto korisno za čovječanstvo. I na to sam ponosan. Prilično je cool.'
Ipak, više ne eksperimentira na sebi. Danas radi u Glanvilleovoj tvrtki Centivax i ne daje često intervjue. No znanstvenici se slažu – bez njega ovog seruma ne bi bilo.
