Najgori slučaj koji je Europol zabilježio odnosi se na dječaka kojem je naređeno da ubije mlađu sestru – što se, navodi De Bolle, i dogodilo. Istaknula je i da pojedina djeca nesvjesno postaju dio hibridnih operacija koje provode države ili akteri hibridnih prijetnji, koristeći ih kao 'mlade špijune' za prisluškivanje u blizini državnih zgrada, piše Politico.

Kao čelnica agencije zadužene za koordinaciju obavještajnih aktivnosti i potporu policijama država članica, De Bolle tvrdi da je kriminalni pejzaž koji prijeti Europi eskalirao – od zloupotrebe umjetne inteligencije do trgovine drogom i ruskih hibridnih aktivnosti.

Metode prisile

Proces često započinje u multiplayer videoigrama s opcijom chata. Kriminalci ulaze u igre, predstavljaju se kao vršnjaci i razgovaraju o sasvim benignim temama – kućnim ljubimcima, hobijima, školi. Kad steknu povjerenje, prebacuju razgovor u zatvorene kanale i traže osobne podatke poput adrese. Nakon toga slijede ucjene ili podmićivanje.

Prema Europolovim podacima, poznato je 105 slučajeva u kojima su maloljetnici sudjelovali u nasilnim zločinima 'iz usluge'. Među tim je zločinima i 10 naručenih ubojstava, a mnogi pokušaji ubojstava propadnu jer djeca nemaju iskustva, navodi agencija.

Ako dijete odbije izvršiti nalog, kriminalci prelaze na brutalne metode prisile. 'Imamo slučajeve u kojima, kad dijete odbije, kriminalci ubiju njegovog kućnog ljubimca kako bi poslali poruku: 'Znamo gdje živiš i tko si. Ako ne poslušaš, sljedeći su ti majka ili otac'', kaže De Bolle.

Neki kriminalci nude i novac – do 20.000 dolara za ubojstvo. Ponekad plate, ponekad ne. Iako su najranjivija djeca s psihološkim problemima ili ona koja trpe vršnjačko nasilje, De Bolle upozorava da meta mogu biti i sasvim 'zdravi i sretni' maloljetnici. 'Radi se i o mladima koji nisu ranjivi, ali jednostavno žele nove, vrlo skupe tenisice', objašnjava.

U nekim slučajevima, navodi ona, mladi se koriste i u hibridnim operacijama država ili aktera koji koriste model crime-as-a-service, primjerice za slušanje komunikacija oko državnih institucija. Jednom kad policija uhvati dijete, kriminalci ga napuštaju i prelaze na sljedeću metu. 'Roditelji često krive sebe i ne mogu shvatiti kako je to moguće. Ali roditelji nemaju pristup svim digitalnim aktivnostima svoje djece, a uz to poštuju njihovu privatnost. No moraju razgovarati o opasnostima interneta', ističe De Bolle.

Droga i umjetna inteligencija - nove prijetnje Europi

Europol bilježi i sve sofisticiranije metode krijumčarenja droga. Umjesto kontejnera kroz luke Hamburga, Rotterdama i Antwerpena, kriminalci sve češće koriste polupodmornice (narco-submarines) koje iz Južne Amerike plove prema atlantskoj obali Europe. Tamo ih dočekuju gliseri koji preuzimaju teret i preko Portugala dalje šalju drogu u EU.

Europa je, kaže De Bolle, 'preplavljena drogom', ali kriminalci danas još lakše i brže zarađuju na internetskim prijevarama. Razlog? Umjetna inteligencija. 'AI je multiplikator kriminala. Sve se radi tisuću puta više i brže. Danas je izuzetno teško prepoznati phishing e-mail jer je jezik besprijekoran.'

Raste i broj 'romantičnih online prijevara', onih u kojima se prevaranti predstavljaju kao potencijalni partneri kako bi nekoga emocionalno i financijski iskoristili. Uz deepfakeove i sintetizirane glasove, policiji je iznimno teško razlikovati stvarne osobe od lažnih. 'Tehnologija još nije dovoljno napredna da bi se razlikovalo što je stvarno, a što nije', naglašava De Bolle.

Upozorava i na to da će policija biti u slijepoj ulici ako ne može pristupiti šifriranim porukama kada sud to odobri. 'Kad sudac odobri pristup podacima, online pružatelji usluga trebali bi biti obvezni omogućiti pristup kriptiranoj komunikaciji. U suprotnom, ne možemo raditi svoj posao.'