Prijedlog - koji predvodi Grčka, a već ga podupiru digitalno napredne članice poput Francuske i Španjolske - predviđa uvođenje strogih EU pravila kojima bi se drastično ograničila upotreba društvenih mreža među djecom, u kontekstu rastuće zabrinutosti zbog negativnih posljedica prekomjernog vremena provedenog online.

Zabrinutost oko digitalne dobrobiti djece dodatno je eskalirala nakon što je Australija najavila uvođenje minimalne dobi od 16 godina za otvaranje računa na određenim društvenim mrežama, što bi na snagu trebalo stupiti do kraja godine.

Prema dokumentu u koji je Politico imao uvid, države članice predlažu da EU uvede jedinstvenu 'digitalnu punoljetnost' – dobnu granicu ispod koje bi maloljetnici smjeli koristiti društvene mreže samo uz roditeljsku suglasnost. To bi značilo da djeca više ne bi automatski imala pristup popularnim aplikacijama poput TikToka, Instagrama i Snapchata.

Plan uoči sastanka ministara u lipnju

O prijedlogu će se raspravljati početkom lipnja na sastanku ministara zaduženih za digitalna pitanja. Dolazi u trenutku kada se Danska priprema preuzeti rotirajuće predsjedanje Vijećem EU, a zaštita djece na internetu već je označena kao jedan od prioriteta danske vlade.

'Zaštita naše djece na internetu bit će ključni prioritet nadolazećeg danskog predsjedanja', izjavila je danska ministrica za digitalna pitanja Caroline Stage Olsen. I danska premijerka Mette Frederiksen ranije se izjasnila za zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina.

Prema izvoru iz EU-a upoznatom s procesom, prijedlog je u četvrtak upućen drugim državama članicama u potrazi za dodatnom podrškom prije sastanka Vijeća.

To je jasan signal da brojne europske prijestolnice nisu zadovoljne brzinom kojom EU regulatori reagiraju na izazove povezane s djecom i digitalnim okruženjem. Kako se navodi u samom prijedlogu, zaštita djece od štetnih i rizičnih online sadržaja 'zahtijeva zajedničko djelovanje na europskoj razini'.

Macronova kampanja i digitalna punoljetnost na 15 godina

Inicijativa slijedi višemjesečnu kampanju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je još u travnju 2024. pozvao na 'ponovno preuzimanje kontrole nad životima naše djece i tinejdžera u Europi' te predložio da se digitalna punoljetnost postavi na 15 godina. Time je uveo termin koji podrazumijeva zakonski definiranu dob ispod koje bi djeci trebalo zabraniti pristup određenim digitalnim sadržajima i ponašanjima.

Europska komisija već radi na mjerama temeljenima na postojećim pravilima, poput Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act), koji uređuje ponašanje online platformi. No novi bi prijedlog značajno proširio postojeći okvir – uveo bi obveznu ugrađenu provjeru dobi i roditeljsku kontrolu na razini uređaja, kao i 'europske standarde' za smanjenje značajki digitalnih platformi koje potiču korisnike da ostanu što dulje online. Tu spadaju funkcije poput automatske reprodukcije, personalizacije sadržaja i iskačućih prozora koji povećavaju privlačnost aplikacija i produžuju vrijeme korištenja.

Prema dokumentu, verifikacija dobi trebala bi se provoditi na razini samih uređaja, čemu će se najvjerojatnije usprotiviti kompanije poput Applea i Googlea.

Sukobi interesa: Meta vs. proizvođači uređaja

Dok Meta i druge društvene mreže zagovaraju rješenja na razini uređaja ili trgovina aplikacijama, proizvođači mobilnih operacijskih sustava i uređaja smatraju da bi se provjera trebala rješavati isključivo na razini hardvera – što dodatno komplicira cijeli proces i, prema zagovarateljima regulacije, potencijalno odgađa ozbiljnu provedbu za godinama.

Francuska je još 2023. donijela zakonske mjere kojima se zabranjuje pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina, no njihova puna provedba još uvijek nije započela.

U posljednjim mjesecima intenzivno na pridobivanju podrške za europsku razinu regulacije radi francuska državna tajnica za digitalnu politiku Clara Chappaz, dok su grčke vlasti – koje su inicijalno predložile mjere – zauzele nešto drugačiji pristup.

Kako je izjavio grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, potpuno zabranjivanje pristupa nije učinkovito, već se fokus treba staviti na učinkovitu provjeru dobi i obvezu platformi da usluge dizajniraju imajući na umu maloljetnike te izbjegavaju ovisničke funkcije. Zbog toga su mnogi elementi prijedloga još uvijek općeniti.

Dokument su potpisali Clara Chappaz (Francuska), grčki ministar za digitalnu politiku Dimitris Papastergiou i španjolski ministar Oscar López Agueda. Kako je prethodno izvijestio Politico, upravo će ove tri zemlje testirati novu aplikaciju za verifikaciju dobi koju razvija Europska komisija.