Mogla bi nastati zbunjujuća situacija za maloljetnike: u siječnju 2027. mogli bi ostati bez pristupa društvenim mrežama, da bi im pristup kasnije ponovno bio omogućen, ali uz roditeljski nadzor
Šest tjedana nakon što je Europska unija predstavila prijedlog za zaštitu djece od društvenih mreža europske vlade nastavljaju s uvođenjem vlastitih pravila.
Nacionalni politički čelnici mjesecima su zagovarali jedinstvena dobna ograničenja za pristup društvenim mrežama na razini Unije, kako bi se izbjeglo postojanje 27 različitih skupova pravila.
Odgovor predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen stigao je u rujnu u obliku Zakona o djeci (EU Kids Act), koji bi djeci mlađoj od 13 godina zabranio pristup većini postojećih društvenih mreža, a djeci mlađoj od 15 godina znatno ga ograničio.
No, postaje jasno kako pojedine države ne žele čekati briselske zakonodavne mehanizme. Neke od njih već donose nacionalne zakone koji bi s tih platformi udaljili još veći broj djece nego što to predviđa prijedlog Komisije.
Prošlog je tjedna grčki parlament usvojio zakon kojim se djeci mlađoj od 15 godina zabranjuje pristup društvenim mrežama, dok su u Italiji, gdje su dosadašnji pokušaji zaštite djece mlađe od 14 godina bili u zastoju, ta nastojanja iznenada dobila novi zamah.
Do četvrtka bi Komisija trebala dati prve naznake o tome kako namjerava postupati u odnosu na nacionalne zakone. Njezin odgovor na austrijski prijedlog o zabrani pristupa društvenim mrežama za osobe mlađe od 14 godina poslužit će kao prvi testni slučaj.
Sporo i sporno
Države članice i dalje zagovaraju jedinstveni zakon na razini Unije, što je u skladu s postojećim propisima prema kojima Bruxelles nadzire velike platforme poput Instagrama i TikToka. Usklađeno zakonodavstvo također sprječava fragmentaciju tržišta do koje bi došlo primjenom različitih pravila u različitim zemljama.
Ipak, postizanje dogovora o konačnom tekstu zakona i njegova provedba potrajat će dulje od godinu dana, što je predugo za nacionalne čelnike koji žele pokazati kako ozbiljno shvaćaju zaštitu mentalnog zdravlja djece i ograničavanje moći velikih tehnoloških kompanija.
Dobna granica pri postavljanju ograničenja također je sporna točka, pri čemu se različite zemlje odlučuju za pragove između 13 i 16 godina.
Portugal je službeno obavijestio Komisiju o vlastitom zakonu nešto više od tjedan dana nakon što je predložen Zakon o djeci, zatraživši od izvršnog tijela Unije očitovanje o tome jesu li planovi Lisabona u skladu s europskim pravilima.
Cipar je uveo zabranu za osobe mlađe od 15 godina istog dana kada je Bruxelles predložio svoj zakon. Austrija i Njemačka također ne pokazuju znakove usporavanja. Mnoge od tih država prethodno su podržavale rješenje na razini cijele Unije.
Mogla bi nastati zbunjujuća situacija za maloljetnike: u siječnju 2027. mogli bi ostati bez pristupa društvenim mrežama, da bi im pristup kasnije - nakon stupanja na snagu Zakona o djeci kasnije te godine ili 2028. - ponovno bio omogućen, ali uz roditeljski nadzor.
Maksimalna harmonizacija
Komisija je naglasila kako će zakon donijeti maksimalnu harmonizaciju, što znači kako bi nacionalni zakoni prestali važiti onog trenutka kada na snagu stupe mjere na razini Unije.
Kada je Francuska prvi put službeno obavijestila Komisiju o svom nacionalnom zakonu kojim se osobama mlađim od 15 godina zabranjuje pristup društvenim mrežama, Komisija je poručila kako moraju biti u mogućnosti i spremni ukinuti taj zakon jednom kada na snagu stupe europske mjere.
No, nekoliko tjedana kasnije, glasnogovornik Komisije Thomas Regnier rekao je kako to tijelo i dalje razmatra kako odgovoriti na zakone koji su dostavljeni na provjeru usklađenosti s europskim pravilima. O Zakonu o djeci morat će pregovarati Komisija, Europski parlament i vlade država članica Unije, što znači kako bi donošenje konačnog teksta moglo potrajati mjesecima. Zakon bi stupio na snagu šest mjeseci kasnije.
Procjenjuje se kako će pregovori trajati osam do 12 mjeseci počevši od sljedećeg rujna, što bi datum provedbe pomaknulo daleko u 2028. Podrška paneuropskom rješenju djelomično dolazi i zbog toga što ono omogućuje usklađivanje provedbe sa Zakonom o digitalnim uslugama.
Takav pristup odgovara i industriji te pojedinim skupinama civilnog društva jer se u tom slučaju ne bi morale baviti desecima nacionalnih zakona i različitim dobnim skupinama u različitim državama. Javno raspoloženje oko društvenih mreža i mentalnog zdravlja tinejdžera posljednjih se godina ozbiljno pogoršalo, što je prisililo Meta Platforms i TikTok na nagodbe vrijedne milijune - pa i milijarde - američkih dolara diljem SAD-a, piše Politico.