Studija 'Karakteristike hrvatske nacionalne i međunarodne znanstvene produkcije u društveno-humanističkim znanostima i umjetničkom području za razdoblje 1991.-2005.', u četvrtak će u 14. h biti predstavljena u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici. Njezini autori dr. Maja Jokić, Krešimir Zauder i Srebrenka Letina iz Instituta za društvena istraživanja (IDI) u Zagrebu, za Jutarnji su list objasnili da su željeli dobiti prvu pravu sliku znanstvene produktivnosti u tim područjima, jer se kod nas uvriježilo mišljenje da društvene i humanističke znanosti imaju lokalni ili nacionalni karakter, odnosno da teško mogu zainteresirati strane časopise i znanstvenu publiku.

U Hrvatskoj ima ukupno 16.208 aktivnih znanstvenika, od čega 5.021 u društvenim, humanističkim i umjetničkim područjima. Najviše je društvenjaka - 2.997, nešto manje humanista – 1.850, a umjetnošću se bave 174 znanstvenika. Od ovog broja 35 posto, odnosno oko 1.400 ih je u najvišem zvanju znanstvenog savjetnika s plaćom od 12.000 do 15.000 kn. Podjednako su zastupljene i žene i muškarci. Gotovo isključivo – oko 95 posto objavljuje na hrvatskom jeziku, a samo 4,2 posto u 15 godina je objavilo neki rad u relevantnim stranim časopisima – najviše sociolozi, psiholozi i arheolozi. Najbrojniji društvenjaci – ekonomisti i pravnici vani su gotovo nevidljivi. Čak 65 posto njih u posljednjih 15 godina nije objavilo niti jednu knjigu, a tek 57,5 posto objavilo je najmanje jedan rad u hrvatskim časopisima.

Ako se ovome pridoda poznata činjenica da naši društvenjaci i humanisti nerijetko objavljuju radove u časopisima u kojima su urednici oni sami ili njihovi bliski suradnici, koautori, kolege, mentori... nameće se zaključak koji se posljednjih godina sve češće i sve glasnije čuje u resornom ministarstvu, u medijima ali i u dijelu akademske zajednice: 'Hrvatskom znanstvenom i obrazovnom sustavu hitno trebaju reforme'.