cirkadijalni sat

Bakterije imaju unutarnje satove baš kao i ljudi, potvrdili znanstvenici. Objasnili zašto je to važno

17.01.2021 u 08:03

Bionic
Reading

Tim međunarodnih istraživača odgovorio je na dugogodišnje biološko pitanje: poput životinja i biljaka, i bakterije imaju unutarnje satove koji se poklapaju s 24-satnim ciklusom života na Zemlji i reguliraju istim cirkadijskim ritmovima

Ovo je prvo otkriće ove vrste jer dosad znanstvenici nisu znali puno o biološkim satovima bakterija, mada one čine 12 posto biomase planeta. Iako su prethodne studije pokazale da fotosintetske bakterije imaju biološke satove, dosad se nije puno znalo o slobodno živećim ne-fotosintetskim bakterijama.

Sada su, međutim, istraživači otkrili cirkadijanske ritmove u nefotosintetskoj bakteriji Bacillus subtilis, koja se koristi u brojnim primjenama od proizvodnje deterdženta za pranje rublja do zaštite usjeva, uporabom tehnike koja se naziva luciferaza. Studija je objavljena u časopisu Science Advances.

Istraživači su se fokusirali na dva gena ytvA koji kodiraju fotoreceptor plavog svjetla i enzim KinC koji sudjeluje u induciranju stvaranja biofilma i spora u bakteriji. Promatrati su razinu gena u stalnom mraku u usporedbi s ciklusima od 12 sati svjetlosti i 12 sati mraka.

Koristeći tehniku bioluminiscencije, istraživači su otkrili da bakterija Bacillus subtilis ima cirkadijalni ritam, baš kao i ljudi, druge životinje i biljke Izvor: Sciencephoto / Profimedia / Autor: LAGUNA DESIGN

Pokazalo se da je obrazac razina ytvA prilagođen svjetlosnom i tamnom ciklusu. Razine su se povećavale tijekom mraka, a smanjivale na svjetlu. Štoviše, ciklus je bio primjetan i u stalnoj tami.

'Otkrili smo da nefotosintetske bakterije osjećaju vrijeme. Svoj molekularni rad prilagođavaju vremenu čitanjem ciklusa na svjetlu ili u temperaturnom okruženju', objasnila je profesorica Martha Merrow sa Sveučilišta Ludwig Maximilians u Münchenu.

Istraživači žele koristiti bakterije kao model sustava za razumijevanje mehanizama cirkadijalnog sata. Laboratorijski alati trebali bi im omogućiti brzi napredak. Ova bi studija mogla utjecati na vrijeme isporuke lijekova, biotehnologiju i način na koji razvijamo pravovremena rješenja za zaštitu usjeva.