cirkadijalni sat
Bakterije imaju unutarnje satove baš kao i ljudi, potvrdili znanstvenici. Objasnili zašto je to važno

Ova saznanja mogla bi utjecati na vrijeme isporuke lijekova, biotehnologiju i zaštitu usjeva
Izvor: Sciencephoto / Profimedia / Autor: Ákos Kovács / WLADIMIR BULGAR
Ovo je prvo otkriće ove vrste jer dosad znanstvenici nisu znali puno o biološkim satovima bakterija, mada one čine 12 posto biomase planeta. Iako su prethodne studije pokazale da fotosintetske bakterije imaju biološke satove, dosad se nije puno znalo o slobodno živećim ne-fotosintetskim bakterijama.
-
dugoročne posljedice
Zabrinjavajući nalazi iz Wuhana: I šest mjeseci nakon infekcije traju simptomi Covida-19
-
američko istraživanje
Novi dokazi: Vrijeme i intenzitet oralnog seksa mogu utjecati na rizik od raka usta i grla
-
22
astrofizika
A što ako 'tamna tvar' uopće ne postoji? Neke nove teorije tvrde baš to
Sada su, međutim, istraživači otkrili cirkadijanske ritmove u nefotosintetskoj bakteriji Bacillus subtilis, koja se koristi u brojnim primjenama od proizvodnje deterdženta za pranje rublja do zaštite usjeva, uporabom tehnike koja se naziva luciferaza. Studija je objavljena u časopisu Science Advances.
Istraživači su se fokusirali na dva gena ytvA koji kodiraju fotoreceptor plavog svjetla i enzim KinC koji sudjeluje u induciranju stvaranja biofilma i spora u bakteriji. Promatrati su razinu gena u stalnom mraku u usporedbi s ciklusima od 12 sati svjetlosti i 12 sati mraka.
Pokazalo se da je obrazac razina ytvA prilagođen svjetlosnom i tamnom ciklusu. Razine su se povećavale tijekom mraka, a smanjivale na svjetlu. Štoviše, ciklus je bio primjetan i u stalnoj tami.
'Otkrili smo da nefotosintetske bakterije osjećaju vrijeme. Svoj molekularni rad prilagođavaju vremenu čitanjem ciklusa na svjetlu ili u temperaturnom okruženju', objasnila je profesorica Martha Merrow sa Sveučilišta Ludwig Maximilians u Münchenu.
Istraživači žele koristiti bakterije kao model sustava za razumijevanje mehanizama cirkadijalnog sata. Laboratorijski alati trebali bi im omogućiti brzi napredak. Ova bi studija mogla utjecati na vrijeme isporuke lijekova, biotehnologiju i način na koji razvijamo pravovremena rješenja za zaštitu usjeva.