U 2025. godini izgubljeno je 4,3 milijuna hektara tropskih primarnih prašuma, što je područje otprilike veličine Danske, prema podacima laboratorija GLAD Sveučilišta Maryland.

Međutim, to je 36 posto manje od količine prašuma koje su nestale 2024. godine, prema WRI-ju.

Kodirektorica WRI-ja u Global Forest Watchu, Elizabeth Goldman, rekla je da su podaci ohrabrujući. "Pad ove veličine u jednoj godini je ohrabrujući, pokazuje što odlučna vladina akcija može postići", rekla je. "Ali dio pada odražava zatišje nakon ekstremne godine požara. Požari i klimatske promjene međusobno se hrane, a s El Niñom na horizontu za 2026. godinu, ulaganja u prevenciju i odgovor bit će ključna jer ekstremni uvjeti požara postaju norma."

Gubitak u 10 godina veći za 46 posto

Unatoč padu, gubitak je ostao 46 posto veći nego prije deset godina, objavio je WRI. Upozorio je da je unatoč napretku globalni gubitak šuma ostao iznad razine potrebne za postizanje cilja zaustavljanja i preokretanja gubitka šuma do 2030., obveze koju je preuzelo više od 140 zemalja. Trenutne razine su oko 70 posto previsoke, navodi WRI.

Veliki dio globalnog smanjenja odnosi se na Brazil, domom najveće svjetske prašume, Amazonije. Brazil je smanjio gubitak primarnih šuma koji nije uzrokovan požarima za 41 posto u usporedbi s 2024., dosegnuvši najnižu razinu u povijesti, rekao je WRI.

Poljoprivredna ekspanzija ostala je vodeći pokretač deforestacije u svijetu, iako su požari bili glavni uzrok, tvrdi WRI.

Direktor laboratorija GLAD Matthew Hansen rekao je da su klimatske promjene i krčenje zemljišta "skratili fitilj" globalnih šumskih požara. "Bez hitnih mjera za zaustavljanje gorenja i učinkovitije upravljanje požarima, riskiramo opstanak najvažnijih svjetskih šuma."

Gubitak šuma ostao je visok u brojnim zemljama, uključujući Boliviju, Demokratsku Republiku Kongo, Peru, Laos i Madagaskar, priopćio je WRI. Kao čimbenike koji su tome doprinijeli naveli su širenje poljoprivrede, rudarstvo, požare i lokalnu ovisnost o šumama za hranu i gorivo.