Jedna od najbesmislenijih tvrdnja u vezi s astrologijom opet je lansirana prošlog tjedna uznemirivši nesretne ljubitelje horoskopa. Dezinformacija koja svakih nekoliko godina zagadi medijski prostor glasi: 'zbog pomicanja zviježđa, pomaknuli su se datumi vladavine zodijačkih znakova pa vi pripadate nekom drugom znaku'.

Ove je godine ta izmišljotina obogaćena osobito bezumnim dodatkom da je Američka svemirska agencija (NASA) promijenila znakove horoskopa - kao da bi se ta institucija bavila astrološkom tematikom.

Ako vas je zabrinula spomenuta lažna vijest, znajte da se u zapadnjačkoj (tropskoj) astrologiji ništa nije promijenilo niti se može promijeniti dokle god Zemlja jednakom brzinom i jednakom orbitom kruži oko Sunca.

Znakovi nisu zviježđa

Tvrdnja o pomicanju zodijačkih znakova počiva na čudnovatoj zabludi da su znakovi isto što i zviježđa (konstelacije). Međutim, znakovi i zviježđa dva su odvojena pojma, od kojih je ovaj drugi apsolutno nebitan za osobni horoskop u zapadnjačkoj astrologiji.

Gledano sa Zemlje, zviježđa se stvarno prividno pomiču jer se naš planet zakreće kao zvrk, ali to nema nikakvog utjecaja na znakove. Vrh Zemljine osi, odnosno Sjeverni pol, u stalnom je kružnom kretanju pa svakih 25.700 godina pravi puni krug. Zbog kruženja Zemljine osi, naš se pogled na nebeski svod mijenja kao što bi se mijenjao naš pogled na ekran u kinu da se selimo iz fotelje u fotelju.

Kako su određeni znakovi?

S druge strane, znakovi su geometrijski isječci ekliptike, nebeskog pojasa kojim se Zemlja vrti oko Sunca i uvijek se nalaze na istim dijelovima ekliptike, neovisno o nebeskim tijelima u pozadini. Zodijački znakovi ne mogu se micati niti nam se ukazivati pod različitim kutem.

Horoskopski znakovi definirani su ekvinocijima i solsticijima te odražavaju prirodni ciklus meteoroloških i svjetlosnih promjena koje nastupaju zbog Sunčevog uspona i silaska po ekliptici. Tako je znak Ovna isječak od 30 stupnjeva ekliptike računajući od točke proljetnog ekvinocija; Rak zauzima 30 stupnjeva od ljetnog solsticija; Vaga se proteže na 30 stupnjeva od jesenskog ekvinocija i tako redom do Riba, koje zatvaraju krug.

Zviježđa? Stvar dogovora!

Znakovi su jednaki dijelovi nebeskog pojasa ekliptike, a zviježđa prividne zvjezdane skupine i proizvoljno određeni sektori neba koji ih okružuju. Današnja podjela neba na 88 sektora, koju je 1922. dogovorno usvojila Međunarodna astronomska unija, vuče korijene od starih Babilonaca i Grka, a prvobitna svrha iscrtavanja zviježđa bila je pomaganje putnicima pri snalaženju.

Stari su Babilonci zviježđa koja su prije 3.000 godina zauzimala ekliptiku nazvali simbolički po svjetlosnim i vremenskim obilježjima prirode u pojedinim razdobljima godine, a ne zato što bi ih zvjezdani uzorci podsjećali na nekakva stvorenja i predmete.

Tako su prividnu zvjezdanu formaciju u pozadini dijela ekliptike kojim Sunce prolazi u prvom mjesecu proljeća nazvali Ovnom jer im je ovan simbolizirao silovitost i buđenje prirode. Susjedno su zviježđe krstili Bikom jer im je bik predstavljao snagu i plodnost tla u zrelo proljeće.

Zvježđu u pozadini Sunca sredinom ljeta nadjenuli su naziv Lava zbog okrutne vrućine koja vlada u to doba i tako dalje. Zbog stalnog zakretanja Zemljine osi, nebeski svod i zvijezde i dalje će polako kliziti u odnosu na našu točku gledišta, no to nema nikakvog značenja za zapadnjačku astrologiju.