USUSRET BUDUĆNOSTI

Najbolji filmovi znanstvene fantastike

  • Autor: Vanja Žeželić
  • Zadnja izmjena 30.10.2012 12:44
  • Objavljeno 30.10.2012 u 12:44
astronaut svemir

astronaut svemir

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Na stranu moderna znanost, filmovi i dalje prednjače u istraživanju svemirskih prostranstava, bez obzira na to je li riječ o susretima s izvanzemaljcima, putovanju kroz vrijeme ili jednostavno o igri s cool tehnološkim igračkicama. Uzevši u obzir začetnike žanra te klasike koji su označili doba u kojem su nastali, sve do onih koji su obilježili naša djetinjstva, prisjetimo se najvećih filmova znanstvene fantastike



Bliski susreti treće vrste

Svoju prvu nominaciju za Oscara Steven Spielberg dočekao je u vrhunskoj redateljskoj formi. Netom nakon vrtoglavog uspjeha 'Ralja', kojima je privukao oči javnosti na svoj redateljski talent, svijetu je ponudio jedan od najznačajnijih klasika znanstveno-fantastičnog žanra. Pola desetljeća prije nego što je izvanzemaljce učinio ljupkima svojim E. T.-jem, Spielberg se pozabavio paranojom potaknutom NLO-ima.

Nezaboravna priča o običnom čovjeku koji nakon susreta s letećim objektom postaje opsjednut ponovnim susretom s izvanzemaljcima poslužila je kao plodno tlo za istraživanje svih urbanih legendi o letećim tanjurima i posjetama došljaka iz svemira.

'Bliski susreti treće vrste' prvi put prikazuju dva ključna elementa NLO kulture – državnu zavjeru sa svrhom zataškavanja cijele priče te prikaz samih izvanzemaljaca. Baš kao što je još jedan klasik 'Dan kad je Zemlja stala' dao javnosti objekt za kojim će tragati po noćnom nebu, tako su 'Bliski susreti' uobličili sliku došljaka iz svemira koja se održala do danas.

No pravo iznenađenje dolazi na kraju, kada za veliko finale izostaju očekivani smrtonosni laseri i fotonska torpeda, te otkrivamo da naši gosti iz svemira samo žele razgovarati. U pravom Spielbergovu duhu, za razliku od vizija ostalih redatelja, bliski susret treće vrste ne završava pokušajem istrebljenja ljudske rase, već univerzalnom porukom nade. Poput dobrog vina ili viskija, 'Bliski susreti treće vrste' postaje sve bolji s godinama, a tko god je pogledao ovaj klasik, prije ili kasnije je samog sebe uhvatio kako gradi brdo od pire krumpira.


Rat svjetova

H .G. Wellsovo viktorijansko viđenje interplanetarnog rata dijeli rijetke sličnosti s paranoičnim fantazijama koje su procvale pola stoljeća kasnije. No literarni izvornik ove često prepričavane priče u ljudsku svijest uvodi ideju izvanzemaljskih okupatora, koja je redatelju Byronu Haskinsu pomogla da svojom filmskom verzijom okupira kinodvorane pedesetih godina prošlog stoljeća te osvoji zlatni kipić. Pokušaje izvornika da ponudi znanstveno utemeljene teorije o Marsovcima koji su evoluirali u krakate mozgove zasjenili su opisi razorenih gradova i osjećaj bespomoćnosti pred nezaustavljivom vojskom naoružanom naprednom tehnologijom – motivi koji su obilježili početak žanra znanstvene fantastike.

Osim što je začeo koncept neprijateljski nastrojenih došljaka iz svemira, 'Rat svjetova' je inspirirao radio-dramu Orsona Wellesa koja je 1938. užasnula tisuće slušatelja. Prezentirana kao stvaran prijenos slijetanja letećih tanjura na Zemlju, stvorila je masovnu histeriju u Americi te ostavila trajan utisak na modernu kulturu, posebice američku, u obliku raširene fascinacije NLO-ima, ali i straha od često prepičavanih, ali rijetko dokazanih otmica.

Čak ni miroljubivi Spielberg nije ostao imun na utjecaj 'Rata svjetova'. Ostavivši E. T.-ja i dobrohotne izvanzemaljce iz 'Bliskih susreta' godinama iza sebe, pozabavio se osvajačima iz svemira koji nam donose poruku totalnog uništenja. O uspješnosti Spielbergove prerade izvornika dovoljno u prilog govori gotovo 600 milijuna dolara zarade te tri nominacije za Oscara.


2001: Odiseja u svemiru

Incident u Roswellu izazvao je masovnu histeriju 1947, kada su novinske naslovnice prestravile javnost viješću o padu izvanzemaljske letjelice. Nedugo nakon toga, čovjek se otisnuo u svemir i zakoračio na Mjesec. Najednom se ideja o istraživanju ostatka galaksije i susretu s izvanzemaljskim bićima nije činila toliko nemogućom.

Svjetski entuzijazam i ambicija za osvajanjem svemira izvrsno je ilustrirana u Kubrickovoj 'Odiseji' već samom premisom o putovanju kroz Sunčev sustav u toliko bliskoj budućnosti. Iako je bilo jasno da film obrađuje teme umjetne inteligencije, ljudske evolucije i izvanzemaljskog utjecaja na život na Zemlji, činjenica da dijalozi čine svega 40 minuta ukupnog trajanja te ne pružaju direktno objašnjenje ili zaključak pokrenula je brojna nagađanja o značenju i poruci filma.

'Odiseja' je promijenila lice znanstvene fantastike, a veliki Steven Spielberg tu je promjenu nazvao velikim praskom žanra. Od zabavnih početaka u kojima su trikovi kamere privlačili gledatelje, znanstveno-fantastični film odjednom je poprimio ozbiljan karakter, simbolizirajući duhovno putovanje čovjeka i razmišljanje o budućnosti evolucije. 'Odiseja' čini upravo ono što bi dobar SF film trebao činiti – potiče nas da vjerujemo da nismo sami te da negdje u bespućima svemira postoje civilizacije slične našoj.


Istrebljivač

Androidi sanjaju električne ovce, dok ljudi potpuno prestaju sanjati u Scottovoj apokaliptičnoj verziji neizvjesne budućnosti. Sumornost, pesimizam i urbana tjeskoba film noira pedesetih godina prošlog stoljeća futuristički je prekrojena u postmoderni svijet 'Istrebljivača'.

Nakon ovakvog uvoda, nije teško povjerovati da je 'Istrebljivač' u prvim tjednima prikazivanja potpuno podbacio na kino-blagajnama. Objašnjenje početnog neuspjeha je jednostavno – svijet nije bio spreman za vizionarstvo Ridleya Scotta.

Ipak, kroz razvoj cjelokupnog žanra kristaliziraju se pitanja koja 'Istrebljivač' postavlja, posebice o razlici između ljudskog i neljudskog, te o tome što nas uopće čini ljudima, a kroz njih film polako pronalazi put do kultnog statusa.

Danas se 'Istrebljivač' smatra jednim od najutjecajnijih filmova znanstvene fantastike.


Zvjezdane staze

Teško je utjecaj 'Zvjezdanih staza' pojmiti ako navedemo samo jedan naslov iz bogate kolekcije avantura intergalaktičkog broda Enterprisea i njegovih nasljednika bez da se sagleda sveukupna cjelina ukupnog opusa i nepregledni svijet koji je iz njega nastao. Naša priča počinje 1964. kada je Gene Roddenberry sastavio prijedlog za novu znanstvenofantastičnu seriju koja je na specifičan način naznačila prekretnicu u cjelokupnom žanru znanstvene fantastike.

Prema Roddenberryjevoj viziji, ljudi u 23. stoljeću žive u federaciji naroda i nacionalnosti nazvanoj Ujedinjena Zemlja, kao vrlo sofisticirana vrsta koja je razvila napredno društvo u kojem gotovo da nema problema, ne postoji nasilje ni kriminal, čak ne postoji ni novac. Unatoč visokom stupnju tehnologije i vrlo elegantnom svemirskom brodu na kojem se većina radnje serijala odvija, Zvjezdane staze ipak nisu privukle svoju publiku spektakularnim svemirskim bitkama prepunim modernih efekata.

Prava privlačnost ležala je u suptilnim i neopipljivim kvalitetama likova u kojima je do izražaja došao vrlo istančan uvid u razlikovanje dobra od zla, a zajedno s time i nova ljudska kvaliteta - ispravnost. Umjesto da se međusobno ubijaju i uništavaju, ljudi 23. stoljeća posjeduju unutarnji poriv da poboljšavaju sami sebe kroz interakciju i pomaganje drugima, a samim time unapređuju cijeli ljudski rod. Kad su se k tome novi produhovljeni likovi pomiješali s intrigantnim svemirskim rasama i pojavama, rezultat je bio pun pogodak. Sam Roddenberry izjavio je da je zamislio seriju kao fiktivan svijet u kojem će futurističke situacije poslužiti kao analogije za aktualne svjetske probleme, koji će se naposljetku razriješiti kroz optimizam i humanizam


Terminator

'I'll be back' jedna je od najcitiranijih filmskih rečenica, a tko bi je osim Švarcija mogao prenijeti publici toliko upečatljivo? S Jamesom Cameronom za kormilom, ova priča o putovanju kroz vrijeme uvela je u žanr novi element – kiborge ljudskog izgleda. Neumoljiv i nezaustavljiv, 'Terminator' je svojim akcijskim tempom, specijalnim efektima i pamtljivim rečenicama osvojio publiku.

No Cameron je imao još za ispričati o budućem ratu protiv strojeva. Kao što je i obećao, Švarci se vratio u nastavku koji nadmašuje izvornik ne samo akcijskim sekvencama, nego i propitujući ljudski strah od tehnologije koja će se prije ili kasnije okrenuti protiv čovjeka.

Cameronov superkompjuter Skynet, poput HAL-a 9000 iz Kubrickove 'Odiseje', postaje svjestan samoga sebe te odlazi korak dalje – proglašava rat ljudskom rodu osuđujući nas na istrebljenje, a za svoj cilj koristi tehnologiju izgrađenu ljudskom rukom. Premisa je postavljena, a ideja predana novim naraštajima filmaša na razrađivanje, među kojima su i braća Wachowski sa svojom postapokaliptičnom vizijom budućnosti u kojoj strojevi drže cijeli ljudski rod u ropstvu.

 

 


Matrix

Ulazak računalne animacije u svijet filma naznačio je novu prekretnicu za SF žanr. Iako su filmaši ovu novost dočekali poput evanđelja, gledatelji nisu bili odveć zadovoljni. Znanstveno-fantastični film se na neki način vratio na sam početak, postavivši specijalne efekte samim smislom filma i igračkom redatelja, dok je poticaj na razmišljanje, sada već toliko integriran u SF žanr, izostao. Nakon dugog desetljeća devedesetih, kada su SF filmovi prerasli više u akcijski derivat žanra, braća Wachowski vratila su ravnotežu u znanstveno-fantastični svijet.

'Matrix' je odmah postao hit, a ljubitelji SF-a došli su na svoje ne samo uvjerljivim prikazom high-tech cyberpunk budućnosti, nego i time što su braća Wachowski potakla na razmišljanje. Ideja nije bila revolucionarna, obrađena je na bezbroj načina, a svoje ishodište ima i u začecima hinduizma. Upravo prema vjerovanju hinduista, cijeli svijet je 'maya', iluzija iznad koje se moramo izdići kako bismo spoznali istinu. Naravno, uz spektakularne vizualne efekte i akcijske elemente, cijela filozofija prihvatljivija je širem gledateljstvu.


Ratovi zvijezda

Davne 1977. mladi redatelj George Lucas imao je ambiciju stvoriti film koji će zapanjiti i oduševiti publiku. Lucasu je već tada forma bila važnija od sadržaja, težio je vizualnom savršenstvu, a s 'Ratovima zvijezda' mu se poprilično približio. Jedanaest nominacija i sedam osvojenih Oscara kasnije, želja mu se ostvarila, uspio je na filmskom platnu prikazati nešto što publika nikad ranije nije vidjela. I čemu nije mogla odoljeti.

Kad se priča o ovom filmu, često se spominje termin 'svemirska opera'. U toj definiciji nedostaje riječ epska, jer se 'Ratovi zvijezda' imaju svako pravo nazivati epom, već samo zbog vremenskog razdoblja koje pokrivaju. Okarakterizirati ih kao operu prikladna je formulacija - pišući scenarij za filmove iz serijala, Lucas je gotovo isključivo razmišljao o tome kako će pojedina scena izgledati na ekranu, dok je priču složio od niza klišeja koji su se kroz razna djela provlačila stotinama godina prije nego je on snimio svoju 'operu'.

No, publika se navukla. 'Ratovi zvijezda' postali su jedan od onih filmova koji se iznova gledaju na desetke puta i koji su obilježili nekoliko generacija filmofila. Lucasov serijal usmjerio je Hollywood u novom pravcu i iznova definirao značenje filmskog megahita. Štoviše, izrodio je i jedan od najzanimljivijih fenomena moderne kulture, religiju naziva Jediizam. Poklonici ove Jedi religije vjeruju u postojanje Sile koja povezuje sve žive i nežive oblike postojanja, upravo onako kako filmovi sugeriraju. Postoji li ijedno drugo umjetničko djelo s tolikim utjecajem na svijet?

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi