Istraživanje na osobama od 65 do 75 godina pokazalo je promjene u biomarkerima povezanima sa starenjem nakon relativno kratke prehrambene intervencije, no autori upozoravaju da je riječ o preliminarnom rezultatu.
Dok kalendarska dob svima prolazi jednakom brzinom, znanstvenici sve više pažnje posvećuju takozvanoj 'biološkoj dobi' - pokazatelju koji, za razliku od broja svijeća na torti, otkriva kako tijelo zapravo funkcionira i koliko je otporno na bolesti. Novo istraživanje sa Sveučilišta u Sydneyju sugerira da bi ta dob mogla biti iznenađujuće promjenjiva, i to brže nego što se dosad mislilo.
vezane vijesti
Rezultati koje nitko nije očekivao tako brzo
Studija objavljena u znanstvenom časopisu Aging Cell pokazala je da su osobe u dobi od 65 do 75 godina već nakon samo četiri tjedna prehrambene intervencije zabilježile mjerljivo smanjenje biološke dobi na temelju analize biomarkera. Istraživanje je vodila dr. Caitlin Andrews sa sydneyjskog Charles Perkins Centra, a autori naglašavaju da rezultati, iako obećavajući, predstavljaju tek preliminarni nalaz koji je potrebno potvrditi dugoročnijim ispitivanjima.
Kako bi izračunali biološku dob sudionika, znanstvenici su kombinirali podatke iz 20 različitih biomarkera, uključujući razine kolesterola, inzulina i C-reaktivnog proteina u krvi. Ti pokazatelji fiziološke funkcije smatraju se pouzdanijim indikatorom zdravlja i dugovječnosti od same kronološke dobi, budući da starenje organizma ne teče jednakim tempom kod svih ljudi.
Manje masnoća ili manje životinjskih bjelančevina - oba puta vode do promjene
U okviru studije Nutrition for Healthy Living, 104 sudionika nasumično su raspoređena u jednu od četiri skupine prehrane, pri čemu je svaka uključivala 14 posto energije iz bjelančevina. Dvije skupine slijedile su svežderski obrazac prehrane (polovica bjelančevina iz životinjskih izvora), dok su preostale dvije bile polu-vegetarijanske, s čak 70 posto bjelančevina podrijetlom iz biljnih izvora. Unutar svake kategorije sudionici su potom slijedili ili prehranu s više masnoća i manje ugljikohidrata, ili obrnuto - s manje masnoća i više ugljikohidrata.
Skupina čija se prehrana najmanje razlikovala od uobičajenih prehrambenih navika - svežderska, s više masnoća - nije pokazala značajniju promjenu biološke dobi. No kod preostale tri skupine zabilježeno je smanjenje biološke dobi, a najuvjerljiviji rezultati pojavili su se kod sudionika koji su jeli svežderski, ali s više ugljikohidrata i manje masnoća. Njihova je prehrana sadržavala 14 posto energije iz bjelančevina, 28 do 29 posto iz masnoća te 53 posto iz ugljikohidrata.
Prerano za konačne zaključke, ali vrata su otvorena
Znanstvenici upozoravaju da za sada nije poznato je li ovakva promjena biomarkera i trajna, odnosno dovodi li stvarno do smanjenog rizika od bolesti povezanih sa starenjem. Izvanredni profesor Alistair Senior, koji je nadzirao istraživanje, ističe kako su potrebna dugoročnija ispitivanja kako bi se utvrdilo mijenja li prehrana zaista rizik od bolesti tipičnih za stariju dob.
Dr. Andrews dodaje da je prerano tvrditi da će određene promjene prehrane produžiti život, no da istraživanje nudi rani nagovještaj mogućih koristi prilagodbe prehrambenih navika u starijoj životnoj dobi. Buduća istraživanja, kaže, trebala bi ispitati vrijede li ovi nalazi i za druge skupine ljudi te jesu li zabilježene promjene dugotrajne ili doista mogu predvidjeti ishode zdravlja na duži rok.
