Novo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu npj Aging pokazalo je da se iz samo 30 sekundi snimljenog govora može izvući iznenađujuće mnogo informacija o dobi osobe. Autori su na temelju karakteristika glasa razvili svojevrsni 'glasovni sat starenja', nazvan Voice Age.

U istraživanju je sudjelovalo 6979 odraslih osoba koje govore hebrejski, u dobi između 40 i 70 godina. Znanstvenici su njihove kratke glasovne snimke analizirali uz pomoć modela strojnog učenja, tražeći obrasce koji se mijenjaju kako starimo.

Rezultati su bili zanimljivi. Kod žena je model kronološku dob u prosjeku procjenjivao s odstupanjem od oko četiri godine, a kod muškaraca oko 4,4 godine.

Zašto se godine mogu 'čuti'?

Glas nije samo rezultat rada glasnica. Govor zahtijeva usklađeno djelovanje dišnog sustava, grkljana, mišića i živčanog sustava, a svi oni prolaze kroz promjene povezane sa starenjem.

S godinama se mogu mijenjati elastičnost tkiva, mišićna snaga i neuromotorna kontrola, a njihove posljedice mogu ostaviti vrlo suptilan trag u karakteristikama glasa. Promjene mogu biti toliko male da ih ljudsko uho ne mora zamijetiti, ali ih računalni modeli mogu prepoznati.

Zanimljivo je da ovo nije prvo istraživanje koje pokazuje koliko informacija o našem fizičkom stanju može biti skriveno u govoru. Druga studija objavljena ove godine u istom časopisu analizirala je govor 271 starije osobe i pronašla obrasce povezane s različitim aspektima fizičkog funkcioniranja, uključujući snagu stiska, pokretljivost, ravnotežu, brzinu hoda i umor.

Istraživači su, među ostalim, uočavali sporiji govor, dulje stanke te promjene u artikulaciji i složenosti govora. Takvi rezultati dodatno podupiru ideju da bi glas jednog dana mogao poslužiti kao jednostavan digitalni biomarker fizičkog starenja.

Posebno je zanimljivo to što su znanstvenici novi 'Voice Age' usporedili s osam drugih modela procjene dobi temeljenih na molekularnim, fiziološkim, slikovnim i životnim pokazateljima. Glasovni model bio je među uspješnijim pojedinačnim metodama procjene dobi, ali se s ostalim pokazateljima preklapao samo djelomično. Kada su podatke o glasu dodali drugim modelima, ukupna procjena dobi postala je preciznija.

To sugerira da glas možda sadrži informacije o starenju koje se ne mogu u potpunosti dobiti iz drugih mjerenja.

U ranijoj verziji istraživanja autori su također pronašli povezanost između ubrzanog 'starenja glasa' i nekih nepovoljnijih zdravstvenih pokazatelja, uključujući veću količinu masnog tkiva, lošije pokazatelje fiziologije sna i određene kardiometaboličke čimbenike rizika.

Hoćemo li jednog dana zdravstveno stanje provjeravati mobitelom?

Upravo je jednostavnost ono što ovu metodu čini posebno zanimljivom. Za razliku od brojnih biomarkera starenja, za koje su potrebni krvni testovi, snimanja ili drugi pregledi, za analizu glasa potencijalno bi bio dovoljan mikrofon na mobitelu.

To otvara mogućnost razvoja jednostavnih alata kojima bi se tijekom vremena mogle pratiti promjene povezane s funkcionalnim starenjem.

Ipak, rezultati zasad ne znače da iz snimke glasa možemo pouzdano utvrditi nečiju 'biološku dob' niti da je takav test spreman za kliničku upotrebu. Istraživanje je provedeno na ljudima u dobi od 40 do 70 godina koji govore hebrejski, pa tek treba utvrditi koliko se rezultati mogu primijeniti na druge jezike, dobne skupine i populacije.

No istraživanje pokazuje nešto intrigantno: dok razmišljamo o borama, sijedoj kosi i drugim vidljivim znakovima godina, dio priče o tome kako starimo možda se cijelo vrijeme mogao – čuti.