Redovito vježbate, pazite što jedete i trudite se dovoljno spavati? Sve su to važne navike za zdravlje i dugovječnost, no stručnjaci upozoravaju da na način na koji starimo mogu utjecati i neki manje očiti faktori. Među njima su nedostatak druženja, poremećen unutarnji biološki sat, kronični stres i izloženost određenim tvarima iz okoliša.

Pametni satovi koji broje korake, prstenovi koji analiziraju san i drugi uređaji za praćenje zdravlja posljednjih su godina postali iznimno popularni. Brojni stručnjaci smatraju da se u potrazi za dugovječnošću ne bismo trebali toliko usredotočiti na brojke da zanemarimo osnovne životne navike.

U istraživanju o zdravom starenju koje je proveo U.S. News & World Report sudjelovala su 63 zdravstvena stručnjaka, među kojima liječnici, znanstvenici, nutricionisti, stručnjaci za dugovječnost i tjelesnu aktivnost te farmaceuti. Uz dobro poznate preporuke poput redovitog kretanja, uravnotežene prehrane i kvalitetnog sna, izdvojili su i nekoliko faktora kojima često ne pridajemo dovoljno pozornosti.

Društvena izolacija

Nedostatak redovitih i kvalitetnih odnosa s drugim ljudima stručnjaci su izdvojili kao jedan od najpodcjenjenijih faktora povezanih sa zdravim starenjem.

'Društvena izolacija narušava osjećaj svrhe i ispunjenosti, negativno utječe na mentalno zdravlje, povećava stres, remeti san i tako dalje. Sva područja životnog stila međusobno utječu jedno na drugo', objasnio je dr. David Katz, jedan od sudionika istraživanja, prenosi Eating Well.

Istraživanja povezuju društveno i intelektualno stimulirajuće aktivnosti s boljim kognitivnim funkcijama u starijoj dobi, dok se usamljenost i izolacija povezuju s manjom vjerojatnošću zdravog starenja. Redovita druženja, osjećaj pripadnosti i kvalitetni odnosi zato mogu biti važniji nego što mislimo.

Poremećen cirkadijalni ritam

Cirkadijalni ritam naš je unutarnji biološki 'sat' koji, među ostalim, određuje kada smo budni, a kada pospani. Iako se mnogo govori o tome koliko sati spavamo, važno je i održavanje što pravilnijeg ritma spavanja i budnosti.

Kako starimo, mogu se pojaviti promjene u proizvodnji melatonina i obrascima spavanja. Istraživanja upućuju na povezanost poremećaja cirkadijalnog ritma s procesima starenja.

Održavanju stabilnog ritma mogu pomoći redovita tjelesna aktivnost, dosljedan raspored odlaska na spavanje i buđenja te izbjegavanje obilnih obroka neposredno prije spavanja.

Kronični stres

Povremeni stres gotovo je nemoguće izbjeći, ali problem može nastati kada on postane svakodnevan. Pritom nije riječ samo o velikim životnim problemima, i niz manjih briga i pritisaka može se s vremenom pretvoriti u dugotrajno opterećenje.

Kronični stres povezuje se s procesima koji mogu utjecati na biološko starenje, uključujući promjene na staničnoj razini i kronične upalne procese.

Zato vrijedi obratiti pozornost i na naizgled male izvore svakodnevnog stresa. Ne možemo ih uvijek potpuno ukloniti, ali promjene koje smanjuju ukupno psihološko opterećenje dugoročno mogu biti korisne za zdravlje.

Toksini iz okoliša

Mikroplastika i kemikalije koje mogu ometati rad endokrinog sustava posljednjih su godina sve češći predmet istraživanja. Stručnjaci proučavaju i mogući utjecaj dugotrajne izloženosti određenim tvarima iz okoliša na procese povezane sa starenjem, piše Eating Well.

Takvu izloženost nemoguće je potpuno izbjeći, ali neke svakodnevne navike mogu je smanjiti. Primjerice, preporučuje se ne zagrijavati hranu u plastičnim posudama kada postoje prikladnije alternative te za čuvanje hrane češće birati staklo ili nehrđajući čelik.

Pojedina istraživanja povezuju određene kemikalije iz okoliša s oksidativnim stresom, kroničnim upalama i poremećajima funkcije mitohondrija. Ipak, riječ je o području koje se još intenzivno istražuje, posebice kada je riječ o učincima dugogodišnje izloženosti.