Europska unija već nekoliko godina ozbiljnije promišlja vlastitu sigurnost, a prijelomni trenutak nastupio je početkom rata u Ukrajini i pojavom sumnje u pouzdanost američke zaštite, ocjenjuje Tonči Tadić analizirajući godišnji govor Ursule von der Leyen.

Predsjednica Europske komisije najavila je Europsko sigurnosno vijeće, u kojem bi uz članice Unije sudjelovali Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška, Kanada i drugi partneri. Predložila je i europski protokol po uzoru na NATO-ov, koji bi članicama omogućio zajedničko reagiranje na incidente koji ne dosežu prag otvorene oružane agresije, ali ozbiljno ugrožavaju njihovu sigurnost.

Za Tadića te najave znače da su u Bruxellesu svjesni nove sigurnosne stvarnosti i potrebe da Europa izgradi sposobnost samostalnijeg djelovanja.

'Europska unija definitivno počinje razmišljati o svojoj sigurnosti. To čini već nekoliko godina, praktički od početka rata u Ukrajini, odnosno od trenutka u kojem se stekao dojam da Amerika više nije potpuno pouzdan saveznik', kaže Tadić.

Europa može proizvoditi vlastito oružje

Tvrdnju da se Europa bez Sjedinjenih Država ne bi mogla braniti smatra pogrešnom. Europska industrija, ističe, ima znanje i tehnološke sposobnosti potrebne za proizvodnju gotovo sve vojne opreme i naoružanja te glavne prepreke tome nisu nedostatak stručnosti ili industrijske baze, već nedovoljno velike narudžbe i rascjepkanost među državama.

'Nema toga što se u Europi ne može proizvesti, s obzirom na sposobnosti europskih proizvođača. No oni moraju imati dovoljno velike narudžbe da bi im se isplatilo pokretati proizvodne linije. S druge strane, potrebna je standardizacija, počevši već od streljiva, a onda i svega ostalog', objašnjava.

Rat u Ukrajini razotkrio je posljedice različitih nacionalnih standarda, usitnjenih nabava i ograničenih proizvodnih kapaciteta. Tadić zato smatra da europska obrambena politika mora objediniti potražnju i omogućiti proizvođačima dugoročno planiranje jer bi tek takav pristup pretvorio europsku industrijsku snagu u stvarnu obrambenu sposobnost.

Podsjeća i da je europska vojna ovisnost o SAD-u povijesno razmjerno nova pojava.

'Ideja da se Europa ne može obraniti i da mora ovisiti o Sjedinjenim Državama zapravo je izum posljednjih 80 godina. Da ste prije 120 godina nekoga pitali može li se Europa obraniti od Rusije, gledao bi vas u čudu. Gotovo sve tadašnje svjetske velesile bile su u Europi', kaže Tadić.

'To nije samo promišljanje briselske administracije'

Važnim smatra i način na koji Europska komisija priprema velike političke inicijative. Von der Leyen, naglašava, s takvim prijedlozima ne izlazi bez prethodnih konzultacija s članicama.

Zbog toga njezin govor ne tumači samo kao stav administracije u Bruxellesu, već kao odraz šireg raspoloženja među europskim državama.

'Komisija nikada ne nastupa prije detaljnih konzultacija sa svim članicama. Ono što je Ursula von der Leyen izgovorila nije samo posljedica promišljanja briselske administracije, nego i kontakata sa zemljama članicama', ističe.

Kao primjer navodi dio govora o sprovodu Ratka Mladića u Beogradu. Von der Leyen poručila je da je veličanju ratnih zločinaca mjesto izvan Europske unije te izrazila suosjećanje sa žrtvama ratova na području bivše Jugoslavije.

Tadić smatra da taj istup pokazuje da je prije govora bilo kontakata s Hrvatskom nakon njezinih oštrih reakcija na odnos europskih institucija prema sprovodu osuđenog ratnog zločinca.

Rusija je stvarni problem

Govor predsjednice Komisije opisuje kao poziv na buđenje Europe, ali ne na način na koji sigurnosnu politiku tumače krajnje desne stranke poput njemačkog AfD-a, usmjeravajući je prvenstveno prema migrantima.

Von der Leyen, smatra Tadić, jasno pokazuje da glavna prijetnja dolazi iz agresivne politike Rusije i hibridnog rata koji Moskva vodi protiv europskih država.

'Pravi problem nije ondje gdje ga smješta AfD. Problem je agresivna ruska politika. To je kao da u ulici imate posla s pijanim i drogiranim nasilnikom koji puca oko sebe', slikovito opisuje Tadić.

Predsjednica Komisije u govoru je među prijetnjama izdvojila kibernetičke napade, sabotaže, podmetanje požara i upade dronova, ocijenivši da su hibridne prijetnje 'sve manje hibridne', a sve bliže stvarnim napadima.

Tadić vjeruje da bi predloženi europski članak 4 mogao ubrzati odgovor na takve operacije. Aktiviranjem protokola okupile bi se sve članice radi koordiniranja odgovora, odvraćanja od eskalacije i ublažavanja posljedica napada.

'Definitivno mislim da će europski članak 4 ubrzati borbu protiv ruskog hibridnog djelovanja. Za to dijelom treba zahvaliti i Donaldu Trumpu jer se bez njegova neodgovornog odnosa prema Europi ovime vjerojatno još ne bi počelo tako ozbiljno baviti', kaže.

'Europa nije slaba zato što ne galami'

Tadić odbacuje čestu sliku Europske unije kao spore, slabe i neodlučne zajednice. Priznaje da se 27 članica teško usuglašava, ali upravo u postupnom građenju zajedničkog stajališta vidi dugoročnu snagu Unije.

'Snaga se ne dokazuje vikanjem ni brzopletošću, nego konzultacijama sa svim članicama i građenjem zajedničke pozicije. Europa se doista teško usuglašava i kreće u određenom smjeru, ali kada jednom krene, više se ne zaustavlja', tvrdi.

Kao primjer navodi moguće buduće zaoštravanje europske politike prema Srbiji ako među članicama prevlada ocjena da Beograd djeluje kao oslonac ruske politike. Slično vrijedi i za daljnje sankcije Rusiji. Ključan je trenutak u kojem se među članicama oblikuje dovoljno čvrst konsenzus, nakon čega je promjenu smjera teško zaustaviti.

EU je oprezan i u odnosu prema Sjedinjenim Državama jer se članice još nadaju mogućnosti dogovora s Washingtonom. Tadić, međutim, smatra da je već dulje jasno koliko je neizvjestan takav dogovor s Trumpovom administracijom.

Carneyjeva prisutnost povijesna je poruka

Posebno važnim dijelom govora smatra prisutnost kanadskog premijera Marka Carneyja i najavu Saveza za budućnost između Europske unije i Kanade.

Von der Leyen je najavila suradnju u obrambenoj industriji, energetici, kritičnim sirovinama, umjetnoj inteligenciji, kvantnim tehnologijama te kibernetičkoj i gospodarskoj sigurnosti. Tadić smatra da takvo približavanje ruši tezu euroskeptika i rusofila prema kojoj se Unija nalazi pred raspadom.

'Događa se upravo suprotno. Europska unija postaje magnet za razvijeni dio svijeta', kaže.

Podsjeća na europske sporazume i suradnju s Japanom, Indijom i Mercosurom te na uključivanje Japana u program Horizon Europe. Sve to, prema njegovu mišljenju, pokazuje da razvijene države u EU-u vide poželjnog gospodarskog, političkog i znanstvenog partnera.

Kanadski slučaj smatra posebno upečatljivim jer je Ottawa desetljećima njegovala iznimno bliske odnose s Washingtonom. Sada se, pod pritiskom ozbiljno narušenih odnosa s Trumpovom administracijom, mnogo snažnije okreće Europi.

Zaokret koji se ne može umanjiti

Von der Leyen formalno je najavila Savez za budućnost, a Tadić šire razgovore o mogućem pridruženom statusu Kanade vidi kao povijesni zaokret koji se ne može umanjiti.

'Kanada je posljednjih 150 godina održavala izvrsne odnose sa Sjedinjenim Državama. Pod ovom administracijom u Bijeloj kući više nije riječ samo o održavanju tih odnosa, nego o strateškom približavanju Europskoj uniji. To se ne može zanemariti kao nevažan događaj', ističe.

Politika Donalda Trumpa, dodaje, paradoksalno postiže ono što europski političari godinama nisu uspijevali: potiče Europu da ozbiljnije razvija vlastitu obranu i istodobno približava Kanadu Europskoj uniji.

'Trump izvodi čuda, samo ne ona koja je namjeravao. Njegova politika nema ni glavu ni rep. Kada se podvuče crta, treba pitati kakvu je korist donijela Sjedinjenim Državama', kaže Tadić.

Poruka je između redaka

Razlika između europskog i Trumpova političkog stila, prema Tadiću, vidi se i u samom tonu govora. Von der Leyen nije prijetila bombardiranjem ni uništenjem protivnika, već je izložila mehanizme suradnje, industrijskog povezivanja i zajedničkog odgovora.

To, smatra, ne znači da je europska poruka slaba. Naprotiv, najave Europskog sigurnosnog vijeća, posebnog protokola za hibridne napade, jačanja obrambene proizvodnje i povezivanja s Kanadom pokazuju smjer u kojem se Unija već počela kretati.

'Europa ne djeluje galamom i prijetnjama. Treba čitati između redaka. Sve je rečeno', zaključuje Tadić.

Cijeli govor Ursule von der Leyen: