Razlog je njihov zanimljiv nutritivni sastav, ali i prve naznake da bi mogli povoljno djelovati na kontrolu šećera u krvi, razinu kolesterola, probavu i upalne procese.

Ipak, nakon prvog vala bombastičnih naslova koji su bambus proglasili novom 'superhranom' znanstvenici pozivaju na nešto više opreza.

Sustavni pregled objavljen u časopisu Advances in Bamboo Science analizirao je dostupna istraživanja o konzumaciji bambusa i zdravlju. Autori su pronašli određene pozitivne rezultate povezane s glikemijskom kontrolom, lipidima u krvi, funkcijom crijeva te antioksidativnim i protuupalnim djelovanjem. Problem je u tome što je znanstvenih dokaza zasad vrlo malo.

Od ukupno 16 istraživanja koja su zadovoljila kriterije pregleda samo su četiri uključivala ljude, a ostala su se bavila laboratorijskim eksperimentima ili drugim svojstvima bambusa. Zbog toga rezultati jesu zanimljivi, ali još nisu dovoljni za čvrste zdravstvene preporuke.

Što se zapravo nalazi u izdancima bambusa?

Mladi izdanci bambusa zanimljivi su prvenstveno kao namirnica. Prirodno sadrže malo masti, a izvor su prehrambenih vlakana te niza vitamina, minerala i bioaktivnih biljnih spojeva. Noviji ovogodišnji znanstveni pregled istaknuo je njihov sadržaj vlakana i različitih fitokemikalija, a među njima su polifenoli, fitosteroli i polisaharidi, spojevi koji se istražuju zbog potencijalnog antioksidativnog i metaboličkog djelovanja.

Upravo bi vlakna mogla biti jedan od najjednostavnijih razloga zbog kojih su izdanci zanimljivi nutricionistima. Prehrana bogata vlaknima važna je za normalnu funkciju crijeva, a može pridonijeti i kontroli kolesterola te zdravlju crijevnog mikrobioma.

Najviše pažnje izazvali su rezultati koji sugeriraju mogući utjecaj bambusa na metaboličko zdravlje.

Jedno od malobrojnih istraživanja uključivalo je samo osam zdravih mladih žena koje su u kratkim razdobljima isprobavale različite vrste prehrane. Tijekom razdoblja u kojem su jele izdanke bambusa zabilježene su niže vrijednosti ukupnog i LDL kolesterola te češće pražnjenje crijeva. Drugo istraživanje, provedeno na osobama s dijabetesom, ispitivalo je proizvode kojima je dodano brašno od bambusovih izdanaka i zabilježilo niže vrijednosti glukoze pri većim količinama bambusa.

To su zanimljivi rezultati, ali uzorci su mali, metodologija istraživanja ograničena, a neka od njih stara su godinama. Zbog toga se na temelju njih ne može zaključiti da konzumiranje bambusa sprječava dijabetes ili bolesti srca.

To su u veljači naglasili i sami istraživači Robert MacKinnon i Lee Smith nakon što su rezultati njihova rada u medijima pretvoreni u priču o novoj čudesnoj superhrani. Poručili su da bambus nije 'čudotvorna namirnica' te da je potrebno mnogo više kvalitetnih istraživanja na ljudima.

Zanimljiv i za zdravlje crijeva

Nešto uvjerljivije zvuči jednostavnija nutritivna prednost bambusovih izdanaka – njihov sadržaj vlakana.

U analiziranim istraživanjima prehrana koja ih je sadržavala bila je povezana s povećanjem volumena stolice i češćim pražnjenjem crijeva. Laboratorijska istraživanja istodobno upućuju na moguće prebiotičko djelovanje pojedinih spojeva iz bambusa, odnosno potencijalno poticanje korisnih bakterija u crijevima.

I ovdje, međutim, treba razlikovati ono što je uočeno kod ljudi od rezultata dobivenih u laboratoriju. Povoljan učinak neke tvari na stanice ili bakterije u kontroliranim uvjetima ne znači automatski da će imati jednak učinak kada pojedemo tu namirnicu.

U pojedinim istraživanjima zabilježeni su i pokazatelji povećane antioksidativne i protuupalne aktivnosti nakon konzumacije proizvoda od bambusa jer on sadrži polifenole i druge bioaktivne tvari kojima se pripisuju antioksidativna svojstva, a upravo je to jedno od područja koje posljednjih godina privlači najviše znanstvene pažnje.

No ni ovdje nema dovoljno dokaza da bi se moglo tvrditi da jedenje izdanaka bambusa liječi kroničnu upalu. Mnogo je preciznije reći da je riječ o nutritivno zanimljivoj biljnoj namirnici čiji se potencijalni učinci tek istražuju.

Nikada ih ne treba jesti sirove

Postoji još jedna vrlo važna stvar koju ne bi trebalo zanemariti: način pripreme bambusa.

Sirovi izdanci određenih vrsta sadrže cijanogene glikozide, osobito taksifilin, iz kojih se može osloboditi cijanid. Zbog toga konzumacija nepravilno pripremljenih izdanaka može biti opasna.

Pregled objavljen 2025. godine u časopisu Food Chemistry posebno se bavio taksifilinom te potvrdio važnost obrade bambusovih izdanaka, a kuhanje, fermentiranje i drugi tradicionalni postupci mogu znatno smanjiti količinu tog spoja.

Sustavni pregled upozorio je i na istraživanje koje je konzumaciju određenih proizvoda od bambusa povezalo s većom učestalošću gušavosti, odnosno poremećajem povezanim sa štitnjačom. Zato autori naglašavaju da izdanke treba pravilno termički obraditi i da se bambus iz vrta nikako ne bi trebao samoinicijativno pretvarati u ručak.

Je li bambus onda doista superhrana?

Vjerojatno je korisnije uopće ne koristiti taj izraz.

Izdanci bambusa imaju zanimljiv nutritivni profil: sadrže vlakna, malo masti te niz vitamina, minerala i bioaktivnih biljnih spojeva, a neki rezultati upućuju i na potencijalne koristi za metabolizam, probavu te antioksidativne i upalne procese.

Ali između toga i tvrdnje da bambus 'snižava šećer', 'čuva srce' ili 'liječi upalu' još uvijek postoji velika znanstvena praznina.

Kako su zaključili autori dosad najopsežnijeg pregleda, potencijal postoji, ali potrebna su kvalitetnija i veća klinička istraživanja prije nego što se izdanci bambusa mogu preporučivati zbog konkretnih zdravstvenih učinaka.

Za sada ih je najbolje promatrati kao ono što već stoljećima jesu u velikom dijelu Azije – zanimljivu hranjivu namirnicu koja može biti dio raznolike prehrane, a ne čudotvoran lijek.