Osjećaj neprestanog umora, pospanost i osjetljivost na svaku virozu koja prođe kroz vaš ured ili dom često pripisujemo zimskom sivilu i stresu. No, stručnjaci upozoravaju da se iza ovih naizgled benignih simptoma krije opasan deficit koji može odrediti hoćete li zimsku sezonu provesti na nogama ili u krevetu
Iako se godinama o vitaminu D govorilo prvenstveno u kontekstu zdravlja kostiju, suvremena medicina danas ga prepoznaje kao jednog od najmoćnijih saveznika našeg obrambenog sustava. U jeku sezone zimskih prehlada i virusa, stručnjaci upozoravaju da bi upravo razina ovog vitamina u krvi mogla biti presudan faktor u tome koliko će se naše tijelo uspješno oduprijeti bolestima.
vezane vijesti
'Znamo da vitamin D igra kritičnu ulogu u kontroli adaptivne i urođene imunosti te da je on jedan od glavnih regulatora našeg imunološkog sustava', ističe za Huff Post dr. Michael Holick, profesor medicine, farmakologije i biofizike na Sveučilištu u Bostonu.
Njegove riječi potvrđuje i Diane Stadler, direktorica programa ljudske prehrane na Sveučilištu Oregon, koja naglašava kako se svakim danom pojavljuje sve više dokaza koji izravno povezuju nisku koncentraciju vitamina D u krvi s povećanim rizikom od razvoja respiratornih bolesti i različitih vrsta bakterijskih infekcija.
Stadler pritom pojašnjava važnu distinkciju – sam manjak vitamina D nije taj koji izravno izaziva bolest, već on dramatično utječe na način na koji naše tijelo reagira na prijetnje. Ako u organizmu nema dovoljno ovog 'sunčevog vitamina', imunološki sustav jednostavno ne može djelovati dovoljno učinkovito u borbi protiv tradicionalnih virusnih opasnosti kojima smo izloženi u zimskim mjesecima. Bez te potpore, tijelo gubi sposobnost brze i efikasne reakcije na uzročnike prehlada, ali i ozbiljnijih stanja poput COVID-a.
Upravo je na tom polju dr. Holick proveo opsežna istraživanja, a podaci su pokazali da su pacijenti s niskim razinama vitamina D imali značajno veći rizik od smrti i teških komplikacija uzrokovanih koronavirusom, dok je drugo istraživanje otkrilo da deficitarne osobe imaju čak 54 posto veće šanse da se uopće zaraze. Uz to, adekvatna zasićenost organizma ovim vitaminom može značajno poboljšati odgovor tijela na cijepljenje, jer on na neki način 'priprema' naš sustav za prikladan odgovor na antitijela.
Deficit vitamina D postao tiha pandemija modernog doba
Problem je, međutim, u tome što je deficit vitamina D postao tiha pandemija modernog doba. Dr. Holick procjenjuje da je danas više od 60 posto svjetske populacije u stanju manjka ili nedostatnosti. Razlog je evolucijski, naši su preci provodili neusporedivo više vremena na otvorenom, upijajući sunčevu svjetlost kroz kožu, dok suvremeni čovjek većinu dana provodi u zatvorenim prostorima. Zbog te sveprisutnosti manjka, mnogi liječnici primarne zdravstvene zaštite više ni ne naručuju testiranje krvi, već preventivno preporučuju suplementaciju, polazeći od pretpostavke da je razina kod pacijenta gotovo sigurno niska.
Kada je riječ o konkretnim brojkama, stručnjaci se slažu da su standardne granice često postavljene prenisko. Dok se razina od 30 ng/mL općenito smatra prihvatljivom, dr. Holick zagovara održavanje razine između 40 i 60 ng/mL, napominjući kako je sve do 100 ng/mL savršeno sigurno za organizam. No, put do tih brojki često nije onakav kakvim ga zamišljamo.
Što vam liječnik (vjerojatno) nije rekao o vitaminu D?
Poveznica s viškom kilograma: Vitamin D je topiv u mastima, što znači da se kod pretilih osoba on 'zaključava' u masnom tkivu i postaje nedostupan ostatku tijela. Zbog toga osobe s povišenim ITM-om često trebaju dvostruko ili trostruko veće doze od prosjeka.
Kvaliteta sna i raspoloženje: Nedostatak ovog vitamina izravno je povezan s poremećajem lučenja melatonina i serotonina. Ako patite od zimskog 'bluesa' ili nesanice, problem možda nije u stresu, već u praznim rezervoarima vitamina D.
Magnezij kao ključni partner: Da bi tijelo uopće moglo aktivirati vitamin D koji unesete suplementom, potreban mu je magnezij. Bez adekvatne razine magnezija, vitamin D ostaje neiskorišten i može se nakupljati u obliku kalcifikata.
Suplementacija postala nužnost, a ne izbor
Iako su plava riba, mlijeko i obogaćeni sokovi korisni, oni ne mogu podići razinu vitamina D u mjeri koja je potrebna za punu imunološku zaštitu, a prekomjerno izlaganje suncu sa sobom nosi rizik od raka kože.
Zbog toga je suplementacija postala nužnost, a ne izbor. Iako opća praksa često preporučuje između 1000 i 2000 internacionalnih jedinica (IJ) dnevno, dr. Holick smatra da bi većina odraslih trebala ciljati na 5000 jedinica kako bi dosegli optimalne razine. Na policama ljekarni najčešće se nalaze oblici D2 i D3, pri čemu je potonji češće preporučivan zbog bolje apsorpcije, dok je D2 popularniji izbor za vegane. Zaključno, stručnjaci podsjećaju da je održavanje optimalnog statusa vitamina D jedan od najjeftinijih i najučinkovitijih načina brige o javnom zdravlju, no prije početka svake terapije svakako se treba konzultirati s liječnikom, posebno ako pacijent pati od bolesti bubrega.
