USKRSNA TRADICIJA

Pisanice se na našim prostorima ukrašavaju najmanje 600 godina, a znate li kako je uopće počelo?

  • Autor: V.I.
  • Zadnja izmjena 19.04.2019 10:29
  • Objavljeno 19.04.2019 u 10:29
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Petar Glebov

Uz bogat uskrsni doručak, i možda povratak starim navikama nakon korizmenog odricanja, šaranje jaja najradosniji je trenutak u mnogim obiteljima vezan uz uskrsnu tradiciju. Najstarija pisanica na našim područjima, prema trenutnim saznanjima, seže u 15. stoljeće, a uz začetke tradicije bojenja jaja veže se nekoliko teorija

Običaj vezan uz najveći kršćanski blagdan Uskrs simbolizira danas rađanje novog života i Isusovo uskrsnuće, a pouzdano se zna da se tradicija oslikavanja pisanica u Hrvatskoj njeguje najmanje 600 godina.

Gradski muzej Bjelovar čuva najstariju hrvatsku pisanicu, koju je 2003. godine u grumenu zemlje pronašao arheolog Goran Jakovljević prilikom velikog istraživanja na lokalitetu Gudovac - Gradina.

Nastala je u prvoj polovici 15. stoljeća, za vrijeme vladavine hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina, no u ostatku svijeta obojena jaja pronađena su i u pretpovijesnim grobovima pa ova tradicija korijene vuče iz vremena prije kršćanstva.

Iranski narodi tradiciju bojenja jaja njeguju preko 2500 godina, a za Egipćane su pisanice, koje su poklanjali dolaskom proljeća, simbolizirale probuđeni život.

I za poganske su narode ukrašena jaja kao simbol ponovnog rođenja i novog života bila sastavni dio slavljenja dolaska proljeća i novog života nakon zime, a poklanjali su ih bližnjima. Kako proljetni blagdan Uskrs simbolizira upravo novi život uskrsnulog Isusa, prema nekim teorijama kršćani su običaj preuzeli baš od poganskih naroda.

Međutim, postoji i teorija da je Crkva tradiciju bojenja jaja za Uskrs preuzela od ranih kršćana iz Mezopotamije. Prema zapisima u katoličkom mjesečniku Donahoe, koji je izlazio od 1878. do 1908. godine, rani kršćani jaja su bojili u crveno kako bi podsjetili na krv koju je Krist prolio na raspelu kao žrtvu za otkupljenje ljudskog roda.

Crvena boja često je prisutna na uskršnjim jajima, a i istočnoeuropski narodi imaju objašnjenje zašto je to tako. Oni ovaj običaj vežu uz Mariju koja je do mjesta sinovog raspeća došla s jajima koja su prema jednoj verziji pocrvenjela od krvi koja je na njih pala iz Isusovih rana. Druga verzija kaže da su jaja zasjala crvenom bojom kad je su na njih pale suze uplakane Marije koja je pružajući ih vojnicima molila da ne budu okrutni prema njezinom sinu.

  • +8
  • +5

Pisanice

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

U legendama o kuhanim jajima koja su zasjala crvenom bojom spominje se i Marija Magdalena. Ona ih je trećega dana od raspeća nosila ženama koje su bdjele uz Isusov grob, kad je tamo zatekla otkotrljan kamen s praznog groba, jaja u njezinoj košari zasjala su crvenom bojom.

Prema drugoj legendi s Marijom Magdalenom, ona je došavši na razgovor kod rimskog cara pozdravila riječima 'Krist je uskrsnuo'. 'Krist je uskrsnuo kao što je ovo jaje crveno', odgovorio joj je Tiberije i rukom pokazao na jaje koje je u tom trenutku doista i postalo crveno.

Britanci običaj bojanja jaja ne pripisuju niti poganskim narodima niti jednoj od Marija koje se spominju u predaj, već članu kraljevske obitelji. Oni jaja za Uskrs boje kao nastavak tradicije koju je u 13. stoljeću započeo kralj Edward I, zatraživši da mu za uskrsne darove članovima kraljevskog kućanstva oboje i zlatnim listićima ukrase 450 jaja.

Simbolika boja na pisanicama

  • +8
  • +5

Tradicija ukrašavanja pisanica u Hrvatskoj

Izvor: Pixsell / Autor: Damir Špehar

Najčešća boja na pisanicama je crvena. U kršćanstvu ona simbolizira Kristovu muku, Božju ljubav, nadu, energičnost i služenje Crkvi, a predstavlja i duhovnu budnost, djelotvornost, milosrđe, radost života i ljubavi.

Kršćani jaja često boje i žutom bojom koja označava svjetlost, žetvu, mladost, čistoću, a za njih je ona simbol nagrade i priznanja. Česta je i zelena boja koja označava plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo, a ona kršćanima simbolizira pobjedu života nad smrću, nadu i blagostanje.

Za bojanje se koriste i bijela boja, koja simbolizira čistoću, svjetlost, rođenje, djevičanstvo i radost, zlatna simbolizira duhovnost i mudrost, crna predstavlja vječnost, smrt, strah i neznanje, plava je simbol istine, neba, dobrog zdravlja i vjernosti, ružičasta simbolizira uspjeh i zadovoljstvo, smeđa predstavlja velikodušnost, žetvu i tlo, ljubičasta je simbol vjere, povjerenja, strpljivosti i posta, a narančasta označava izdržljivost, snagu i ambicioznost.

U mnogim hrvatskim obiteljima njeguje se tradicionalan način bojenja jaja prirodnim bojilima poput ljuske crvenog luka, a motivi se mogu izrađivati travkama različitih oblika ili nanošenjem rastopljenog pčelinjeg voska na mjesta koje ne želimo da poprime boju.

Tanka i krhka ljuska jajeta dobra je podloga za najrazličitije vrste boja, a ukrašavati se može i tehnikom dekupaža te svakojakim prirodnim i umjetnim dekorativnim materijalima. Uz mirnu ruku, oštar vid i zubarsku bušilicu i od same ljuske jajeta, iz kojega je prethodno ispuhana bjelanjak i žumanjak, mogu nastati prava umjetnička djela.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!