Fazna podjela razvoja ljudskog mozga temelji se na analizi znanstvenika sa Cambridge sveučilišta koja je obuhvaćala oko 4.000 moždanih skeniranja ljudi u dobi od rođenja do 90 godina, a otkriva kako se mozak tijekom života neprestano preuređuje i mijenja svoje veze između moždanih stanica.

Prva faza pod nazivom 'dječji mozak' traje od rođenja do devete godine i karakterizirana je brzim rastom sive i bijele tvari te 'rezanjem' viška sinapsi koje su se formirale na početku života. U ovoj fazi mozak je poput djeteta koje šeće bez jasnog puta, s manje učinkovitosti u komunikaciji među moždanim područjima.

Adolescencija do 32. godine života

Druga faza, koja se naziva 'adolescencija', traje od devete do otprilike 32. godine života i predstavlja jedino razdoblje kada mozak postaje sve učinkovitiji u svojoj organizaciji veza. Tijekom ove faze bijela tvar nastavlja rasti, a moždane mreže postaju sve bolje organizirane. Ovo je također razdoblje kada su povećani rizici za mentalne poremećaje. Zanimljivo je da upravo u ovom periodu, između devete i 32. godine, mozak doseže vrhunac svoje kognitivne sposobnosti i povezanosti, što znanstvenici opisuju kao 'ogromni pomak' u njegovoj organizaciji.

Rana starost od 32. do 66. godine

Nakon adolescentnog razdoblja, slijedi faza 'rane starosti' od 32. do 66. godine, tijekom koje mozak ulazi u fazu relativne stabilnosti i manjeg preuređivanja, što se pripisuje stagnaciji inteligencije i osobnosti. Ova faza traje najduže i karakterizira je usporavanje promjena u neuralnim mrežama. Početak starenja mozga počinje oko 66. godine kada moždane regije počinju djelovati sve više neovisno jedna o drugoj, slično glazbenicima koji kreću na solo karijere. U toj dobi također raste rizik od demencije i drugih bolesti koje utječu na kognitivne funkcije.

Najkasnija faza počinje oko 83. godine i karakterizira je daljnje slabljenje i reorganizacija moždanih mreža do kraja života. Iako se ovi prijelazi i faze razlikuju među pojedincima, njihova jasna linija ukazuje na značajne promjene u strukturi i funkciji mozga tijekom cijelog života. Ova istraživanja mogla bi biti od ključne važnosti za razumijevanje zašto su određeni mentalni poremećaji i neurodegenerativne bolesti česći u određenim fazama života.

Znanstvenici s Cambridgea ističu kako mozak mijenja i jača svoje veze tijekom života na različite načine, uključujući promjene u društvenim i kognitivnim sposobnostima, a ova saznanja otvaraju nove mogućnosti za rano prepoznavanje i možda preveniranje bolesti mozga povezane s dobi.