Znanstvenici već dugo upozoravaju da pretilost povećava rizik od brojnih ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući visok tlak, dijabetes i rak, a studije pokazuju da može povećati i rizik od demencije.

No američki istraživači otkrili su da specifični tjelesni profil, naime veća mišićna masa u kombinaciji s nižim omjerom visceralne masnoće i mišića, može pomoći u zaštiti mozga od bolesti poput Alzheimerove bolesti.

'Zdravija tijela s većom mišićnom masom i manjom skrivenom masnoćom u trbuhu imaju veće šanse za zdravije, mlađe mozgove. Bolje zdravlje mozga, zauzvrat, smanjuje rizik od budućih bolesti mozga poput Alzheimerove', kaže dr. Cyrus Raji, docent radiologije i neurologije na Washington University School of Medicine i glavni autor studije.

Za razliku od masnoće koju možemo vidjeti oko bokova, bedara i trbuha, visceralna masnoća nalazi se ispod trbušnog zida, okružujući unutarnje organe, što znači da mnogi ljudi koji izgledaju mršavo mogu i dalje imati štetne količine te masnoće.

Što su visceralne masnoće?

Mišićna masa može biti pokazatelj za različite intervencije kojima se smanjuje slabost i poboljšava zdravlje mozga.

'Poznato je da kronološka dob rezultira gubitkom mišićne mase i povećanjem skrivene masnoće u trbuhu, a ova studija pokazuje da su ove zdravstvene mjere povezane sa samim starenjem mozga', dodao je dr. Raji.

Rezultati Radiološkog društva SAD-a do sada su povezali viši omjer visceralne masnoće i mišića sa starijom dobi mozga, no istraživanje je još u tijeku. U studiji su istraživači proučili MRI snimke 1164 zdrave osobe, u dobi od oko 55 godina, s četiri lokacije. Kombinirali su MRI cijelog tijela s T1-podešenim sekvencama, u kojima masnoća izgleda svijetlo, a voda tamno, što omogućuje optimalno snimanje mišića, masnoće i moždanog tkiva.

Zanimljivo, istraživači su otkrili da viši omjer skrivene masnoće u trbuhu i mišića bio povezan sa starijom dobi mozga dok masnoća ispod kože nije pokazala takvu povezanost.

Kako je objasnio dr. Raji: 'Sudionici s više mišića imali su mozak koji su izgledali mlađe dok su oni s više skrivene masnoće u trbuhu u odnosu na mišiće imali mozak koji je izgledao starije. Masnoća neposredno ispod kože nije bila povezana sa starenjem mozga. Ukratko, više mišića i niži omjer visceralne masnoće i mišića povezani su s mlađim mozgom.'

Povezanost zdravlja tijela i mozga

Iako su istraživači napomenuli da ovaj rad pokazuje koliko su zdravlje tijela i mozga povezani te da su izgradnja mišića i smanjenje skrivene masnoće dostižni ciljevi promjenom životnog stila, studija se nastavlja.

Budući da poznati lijekovi za mršavljenje poput Ozempica i Mounjara ciljaju mišićnu masu kao i masnoću, dr. Raji se nada da će njihova otkrića pomoći u dizajniranju budućih tretmana za mršavljenje koji ciljaju skrivenu masnoću.

'Gubitak masnoće, posebno visceralne, uz očuvanje volumena mišića, imao bi najbolji učinak na starenje mozga i zdravlje mozga, temeljem uvida iz našeg rada. Stoga naša studija može pomoći u budućim tretmanima promoviranjem istraživanja koje kvantificira MRI tijela, mišića i dobi mozga, što može pomoći u određivanju optimalnih doza za GLP-1 lijekove za postizanje najboljih rezultata u zdravlju tijela i mozga', rekao je.

Ovo dolazi nakon što je prošle godine jedna prekretnica u istraživanju sugerirala da bi gotovo polovica slučajeva Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije, mogla biti spriječena uklanjanjem 14 čimbenika životnog stila od djetinjstva.

Inače, stručnjaci su otkrili dva nova čimbenika rizika, visok kolesterol i gubitak vida zajedno stoje iza gotovo jednog od deset slučajeva demencije globalno.

Iako je potpuno normalno imati određenu količinu visceralne masnoće, pokazalo se da njezina pretjerana količina potiče kolesterol, što zauzvrat povećava rizik od demencije. Kolesterol je masni, voskom sličan spoj koji se nalazi u svakoj stanici tijela, pomažući održavanju zdravlja kostiju i mišića, ali prekomjerna količina niskog gustoćnog lipoproteina (LDL), ili 'lošeg kolesterola', može dovesti do nakupljanja masnog spoja koji začepljuje arterije.

To može povećati rizik od moždanog udara i uzrokovati nakupljanje otrovnih proteina, poput amiloida, u mozgu.

Značajne nakupine amiloidnih i tau proteina mogu formirati plakove i čvorove, što se smatra uzrokom simptoma Alzheimerove bolesti.

Inače, Alzheimerova bolest sve više raste u svijetu. Podaci časopisa Frontiers pokazuju da su od 1990. do 2019. nove dijagnoze Alzheimerove i drugih oblika demencije u svijetu porasle za oko 148 posto, a ukupan broj slučajeva za oko 161 posto.