Autori procjenjuju da bi porast prosječnog unosa mlijeka na 180 grama dnevno tijekom deset godina mogao smanjiti ukupni rizik od moždanog udara za oko sedam posto, a u pojedinim dobnim i spolnim skupinama i do 10,6 posto.

Važna ograda: riječ je o simulacijskom modelu temeljenom na postojećim populacijskim podacima, a ne o kliničkom istraživanju u kojem su ispitanici doista počeli piti više mlijeka.

Istraživanje japanskih znanstvenika, objavljeno u časopisu Nutrients, bavilo se odraslima u dobi od 30 do 79 godina, piše Daily Mail. Polazište je bilo jednostavno: što bi se dogodilo kada bi prosječan dnevni unos mlijeka porastao na 180 grama, otprilike koliko stane u jednu prosječnu čašu i koliko odgovara preporučenom dnevnom unosu mliječnih proizvoda u Japanu. Model je usporedio sadašnje prehrambene navike s dva scenarija - jednim u kojem bi se unos odmah podigao na ciljanu razinu i drugim u kojem bi rast bio postupan tijekom deset godina.

U scenariju brzog povećanja unosa autori procjenjuju da bi se broj moždanih udara i smrtnih ishoda povezanih s moždanim udarom smanjio za sedam posto, dok bi zdravstveni troškovi povezani s moždanim udarom pali za 5,1 posto. U postupnom scenariju pad bi bio skromniji, 3,2 posto, ali i dalje mjerljiv. U raspravi autori navode da bi, ovisno o spolu i dobi, smanjenje rizika moglo iznositi od 2,1 do 10,6 posto.

Kad bi sadašnje razine unosa ostale nepromijenjene, model procjenjuje da bi Japan u deset godina mogao imati 1.759.971 moždani udar i 267.544 smrtna ishoda povezana s tom bolešću. U scenariju u kojem bi unos mlijeka odmah porastao na 180 grama dnevno moglo bi se spriječiti 123.618 moždanih udara i 18.721 smrtni slučaj. U postupnom scenariju brojke su niže, ali i dalje znatne: 56.480 spriječenih moždanih udara i 8.557 manje smrti.

Zašto se mlijeko našlo u fokusu

Autori pretpostavljaju da je mogući zaštitni učinak povezan s nutritivnim sastavom mlijeka. U radu navode da je riječ o 'nutritivno gustoj namirnici' koja osigurava više mikronutrijenata važnih za rizik od moždanog udara, ponajprije kalcij, kalij i magnezij. Posebno ističu da je mlijeko glavni prehrambeni izvor kalcija u Japanu te da je prosječan unos mlijeka među japanskim odraslima i dalje relativno nizak - oko 61,8 grama dnevno.

Važno je, međutim, naglasiti da istraživači nisu pratili stvarne pacijente koji su povećali unos mlijeka, nego su izradili desetogodišnji Markovljev simulacijski model na temelju javno dostupnih baza podataka i ranijih znanstvenih radova. U model su uvrstili podatke o učestalosti moždanog udara, smrtnosti, recidivima, relativnom riziku povezanom s unosom mlijeka i troškovima zdravstvenog sustava. Drugim riječima, studija procjenjuje mogući učinak na razini populacije, ali ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu.

Studija pritom nije razlikovala vrste mlijeka. Model je promatrao mlijeko općenito, bez razdvajanja na punomasno i nižemasne varijante. To je važan detalj jer službene britanske prehrambene smjernice i NHS za odrasle i stariju djecu i dalje preporučuju mlijeko s manje masnoće kako bi se smanjio unos zasićenih masti, uz zadržavanje važnih nutritivnih koristi. Ni ranija literatura ovdje nije sasvim jednoznačna: dio pregleda bilježi neutralne ili tek blago povoljne veze, a noviji radovi upozoravaju da još nema dovoljno čvrstih dokaza za jasnu razliku između punomasnog i nižemasnog mlijeka kad je riječ o kardiovaskularnim ishodima.

Potrošnja pada, a rasprava traje

Rezultati stižu u trenutku kad potrošnja tekućeg mlijeka u Ujedinjenom Kraljevstvu već desetljećima pada. Prema analizi AHDB-a, prosječna potrošnja po stanovniku pala je sa 140 litara godišnje 1974. na 70 litara godišnje 2018., a AHDB, pozivajući se na Defrin Family Food Survey, navodi i da je tjedna potrošnja po stanovniku pala za dodatnih 19 posto između 2015. i 2023. Ista analiza navodi da tom pomaku pridonosi i rast biljnih alternativa.

To ne znači da je mlijeko jedini izbor niti da odgovara svima, ali znači da smanjenje mliječnih proizvoda bez kvalitetne zamjene može promijeniti unos pojedinih hranjivih tvari. NHS navodi da i nezaslađene biljne alternative obogaćene kalcijem mogu biti dio ove prehrambene skupine, no British Dietetic Association upozorava da nisu sve obogaćene jodom, pa etikete valja pažljivo provjeriti.

Mlijeko se često opisuje kao nutritivno gusta namirnica jer u relativno maloj porciji donosi više važnih nutrijenata. NHS navodi da su mlijeko i mliječni proizvodi dobar izvor proteina i kalcija, važnih za kosti i zube, dok British Nutrition Foundation podsjeća da mliječni proizvodi donose i B vitamine te jod. NHS također navodi da jod sudjeluje u stvaranju hormona štitnjače, koji su važni za zdrav metabolizam i normalno funkcioniranje stanica, dok manjak vitamina B12 može utjecati na živčani sustav i stvaranje crvenih krvnih stanica.

Za sada je najpošteniji zaključak da nova japanska studija otvara zanimljivo pitanje o ulozi mlijeka u prevenciji moždanog udara, ali ne nudi konačan odgovor. Pokazuje mogući javnozdravstveni učinak na razini populacije, no za čvršće zaključke i dalje bi bila potrebna dodatna istraživanja koja bi pratila stvarne prehrambene navike i razlikovala vrste mlijeka.