Kako piše Politico, pet NATO-ovih diplomata pod uvjetom anonimnosti opisalo je zabrinutost zbog scenarija u kojemu bi demokratsko preuzimanje Kongresa potaknulo američkog predsjednika da se intenzivnije okrene vanjskoj politici. Ondje ima širi prostor za samostalno djelovanje, a europski saveznici pribojavaju se da bi upravo oni mogli osjetiti posljedice njegovih unutarnjopolitičkih frustracija.

'Zaoštravanje odnosa prema Europi i NATO-u' zapravo bi prije svega podrazumijevalo povlačenja tisuća američkih vojnika s kontinenta, što dakako ne bi dobro odjeknulo nigdje osim u Rusiji.

Na takav scenarij ovog vikenda u razgovoru za tportal upozorila je i politička komentatorica i analitičarka Gorana Grgić kazavši da bi u slučaju poraza na međuizborima Trump uglavnom bio sveden na fikus – izuzev:

'Jedino područje na koje se to ne bi previše odrazilo jest vanjska politika SAD-a, u kojoj zbog različitih presedana on ima veće ovlasti, dok bi na unutarnjem planu bio prisiljen na brojne ustupke i uzmake, pogotovo oko proračuna.'

U fokusu je trenutno revizija rasporeda američkih snaga u Europi, čiji se rezultati očekuju do prosinca. Dio diplomata strahuje da bi Trump nakon nepovoljnog izbornog rezultata mogao dodatno smanjiti vojnu prisutnost povlačenjem još snaga iz Europe, što bi navodno bila i poruka njegovoj biračkoj bazi nesklonoj konceptu NATO-a.

Za Europu bi pak najveći problemi nastali u segmentima protuzračne obrane i elektroničkog ratovanja, ali i u sferi obavještajnih podataka, izviđanja, opskrbe gorivom u zraku i logistike. Sve je, naravno, povezano i s Ukrajinom: analitičari upozoravaju da bi smanjivanje američkog doprinosa zajedničkom financiranju NATO-a i ograničavanje programa nabave američkog oružja za Kijev moglo biti i dio šireg Trumpova dogovora s Vladimirom Putinom.

'Obično se kod predsjednika kojima istječe mandat javlja kombinacija frustracije i avanturizma u vanjskoj politici', rekao je visoki europski obrambeni dužnosnik za Politico.

U Bijeloj kući odbacuju većinu spekulacija, a i dio europskih dužnosnika podsjeća da se najave američkog izlaska iz Saveza dosad nisu ostvarile. Upozorava se i da bi promjena većine u Kongresu mogla dovesti do snažnijeg nadzora nad Pentagonom i većeg pritiska na ministra obrane Petea Hegsetha, pa čak i odgode odluke o povlačenju snaga.

'Mr. Veto'

Vojni analitičar Marinko Ogorec smatra da će u slučaju gubitka izbora Trump početi ostvarivati svoju raniju najavu da će se ponašati kao 'Mr. Veto', odnosno blokirati većinu važnih odluka demokratske većine, ali i da će se doista fokusirati na vanjsku politiku u kojoj ima iznimno velike poluge moći.

'Očito je još ranije zacrtao smjer prema smanjenju američke prisutnosti u Europi i na tome će vjerojatno i dalje inzistirati', kaže Ogorec za tportal, uz zaključak da će se Europa, odnosno prije svega Europska unija i europski dio NATO-a, trebati što prije i što više oslanjati na vlastite vojne mogućnosti i potencijale.

'Na područjima na kojima to nije moguće, poput satelitskih snimki, Europa će u budućnosti morati plaćati SAD-u. Premda europske zemlje imaju dobre potencijale, primjerice u proizvodima za protuzračnu obranu, to još uvijek ni izbliza ne može nadomjestiti američku pomoć: ako nemate sustave Patriot, kao što ih Ukrajina nema, onda naprosto nemate čime rušiti balističke projektile', upozorava ovaj analitičar.

Na pitanje kada bi Europa uopće mogla doseći barem određeni stupanj vojne neovisnosti i samodostatnosti, Ogorec nije previše optimističan:

'Za početak, morala bi imati vlastitu mrežu uvezanih i interaktivnih satelita u svemiru, odnosno početi proizvoditi vlastite satelitske slike, a to je vrlo upitno: pogledajmo prema Rusiji, koja ima svoju satelitsku mrežu i u tom smislu je autonomna, ali svejedno ne može nadomjestiti Starlink. Oni godinama pokušavaju riješiti taj problem i svejedno im ne ide, premda za tu namjenu nemaju financijska ograničenja kao što ih imaju europske države', kaže ovaj sugovornik tportala.

Američke baze u Europi

Tonči Tadić, bivši saborski zastupnik i geopolitički analitičar, također smatra da mogućnost dodatnog povlačenja američkih trupa iz Europe nije neočekivana jer je, objašnjava, to u skladu s Donroeovom doktrinom, koju je Trumpu servirala Heritage Foundation i koja je, podsjeća, ugrađena u lani usvojene američke strategije o obrani i nacionalnoj sigurnosti.

'Obje strategije predviđaju prepuštanje europske sigurnosti samoj Europi, ali ako se to doista ostvari i Amerika iz nekog razloga doista ne bude željela sudjelovati u zajedničkoj obrani i jamčenju sigurnosti kao u proteklih osamdeset godina, legitimno je zapitati se o svrsi postojanja američkih vojnih baza na europskom tlu', kaže Tadić u izjavi za tportal, dodajući:

'Takva logika u konačnici bi se pokazala najštetnijom za SAD jer bez suradnje s europskim partnerima i bez korištenja europskih baza oni ne bi mogli projicirati svoju vojnu moć ni u Africi, ni na Bliskom istoku.'

Tadić podsjeća da prije stotinu ili 150 godina nikomu nije padalo na pamet reći da je Europu nemoguće braniti od vanjske ugroze bez pomoći SAD-a jer su se sve svjetske velesile nalazile na ovom kontinentu; tvrdi da se u ovom slučaju radi o 'mitu stvaranom u posljednjih osamdesetak godina' i zapravo rezultatu neke vrste mentalnog treninga.

'Europa trenutno možda nije potpuno autonomna, ali to je zato što smo trenirali da tako bude. Potrebno je, i zasad je to malo problematično, jedino vrijeme za prilagodbu, a interesa i novca sigurno će biti. U konačnici, to će biti dobar razvoj događaja za Europu', smatra Tadić te predviđa kada bi mogla nastupiti promjena ponašanja kod trenutnog američkog predsjednika.

'Političari – a Trump se ne razlikuje od njih – najčešće pomažu onima kojima to nije potrebno. Tako će on u obrambenom smislu početi snažnije podržavati Europu, kao što je u jednom trenutku učinio s Ukrajinom, tek kada shvati da njegova pomoć više nikomu ne treba', zaključuje Tadić.