Izlazak bez jakne, hladan zrak ili prohladna spavaća soba neće vas samo po sebi baciti u krevet s temperaturom. No znanost otkriva zašto se baš zimi češće razbolijevamo i što hladno vrijeme zapravo čini našem imunitetu
Iako su nas odmalena upozoravali da se ‘ne prehladimo’, suvremena istraživanja jasno pokazuju da prehladu i gripu ne uzrokuje hladan zrak. Za bolesti su odgovorni virusi, ali hladno vrijeme stvara idealne uvjete da se oni lakše šire i uspješnije napadaju organizam. Drugim riječima, hladnoća nije uzrok, ali jest snažan saveznik virusa.
vezane vijesti
Virusi, a ne temperatura
Prehlade i gripa nastaju zbog virusa poput rinovirusa i virusa influence, koji se šire kapljičnim putem i bliskim kontaktom, bez obzira na to koliko je vani stupnjeva. Ipak, statistika je neumoljiva: respiratorne infekcije znatno su češće tijekom hladnijih mjeseci, i to diljem svijeta.
Razlog leži u kombinaciji okolišnih i bioloških čimbenika. Istraživanja pokazuju da virusi, uključujući influencu i koronaviruse, dulje preživljavaju i ostaju zarazni u hladnom i suhom zraku. Uz to, suh zrak uzrokuje brže isparavanje kapljica koje izdišemo, pa one postaju sitnije i dulje lebde u prostoru, što povećava rizik od udisanja.
Hladan zrak utječe i na naš organizam. Udisanje zraka niske temperature snižava temperaturu u nosu i dišnim putovima te uzrokuje sužavanje krvnih žila. To smanjuje dotok krvi i slabi lokalni imunološki odgovor koji inače pomaže tijelu da se obrani od virusa prije nego što se razvije infekcija.
Zimske navike koje pogoduju širenju bolesti
Uz same vremenske uvjete, važnu ulogu imaju i promjene u ponašanju. Zimi više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, često u gužvi i uz slabiju ventilaciju. U takvim uvjetima virusima je znatno lakše prelaziti s osobe na osobu.
Manjak sunčeve svjetlosti dodatno komplicira stvar jer smanjuje proizvodnju vitamina D, ključnog za regulaciju imuniteta. Istodobno, grijanje isušuje zrak, ali i sluznicu nosa i grla. Kada sluznica postane suha, sluz teže zadržava i izbacuje viruse, što im olakšava prodor u organizam. Osobe s astmom, alergijskim rinitisom ili osjetljivim dišnim putovima posebno su ranjive. Epidemiološke studije pokazuju da hladnoća kod njih može pogoršati simptome i povećati težinu respiratornih infekcija.
Simptomi gripe
Prema britanskoj zdravstvenoj službi NHS-u, simptomi gripe javljaju se naglo i mogu uključivati iznenadnu visoku temperaturu, bolove u tijelu, osjećaj umora ili iscrpljenosti, suhi kašalj, grlobolju, glavobolju, poteškoće sa spavanjem, gubitak apetita, proljev ili bolove u trbuhu te mučninu i povraćanje.
Što hladnoća može, a što ne
Znanstveni dokazi jasno razdvajaju mit od stvarnosti. Hladno vrijeme povezano je s većom učestalošću respiratornih infekcija, ali ne zato što hladnoća ‘stvara’ bolest. Ona pojačava rizik jer pomaže virusima da dulje opstanu, lakše se šire i lakše nadvladaju obrambene mehanizme tijela.
Ono što istraživanja ne potvrđuju jest ideja da će vas samo izlazak bez kaputa ili kratko izlaganje hladnoći izravno razboljeti. Hladnoća djeluje kao pojačivač rizika, a ne kao izravan uzrok.
Razumijevanje te razlike ima i praktičnu vrijednost. Redovito prozračivanje prostora, održavanje primjerene vlažnosti zraka i briga o imunitetu, uključujući dovoljne razine vitamina D, mogu smanjiti šanse za infekciju. Stručnjaci ističu da su poruke o zdravlju učinkovitije kada se fokusiraju na načine širenja virusa, a ne na zastarjeli mit da hladnoća sama po sebi uzrokuje bolest.
