Svi ga povremeno doživljavamo, ali kronični stres može pridonijeti zdravstvenim problemima poput dijabetesa i bolesti kardiovaskularnog sustava, upozoravaju liječnici
Stres je, nažalost, neizbježan dio života suvremenog čovjeka. Ali može li on zbilja utjecati na to da se razbolite?
vezane vijesti
Kratki odgovor je - da! Dugotrajni stres, definiran kao onaj koji se pojavljuje na redovitoj osnovi, može pridonijeti raznim zdravstvenim poteškoćama, poput dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila, kroničnih problema s probavnim sustavom kao što je sindrom iritabilnog crijeva (IBS) te mentalnim zdravstvenim stanjima poput depresije i anksioznosti.
No nije sav stres loš. Klinički psiholog, dr. Adam Borland, ističe da određena količina stresa može pomoći da ostanete budni i spremni.
'Iskustvo upravljive razine anksioznosti i brige pomaže nam pripremiti se za izazove svakodnevnog života', kaže dr. Borland.
Razmišljanje o stresnoj situaciji također vam može pomoći da pronađete rješenje problema. Primjerice, možda ćete se zabrinuti oko sukoba sa supružnikom, no vrijeme koje ste proveli razmišljajući o tome može vam pomoći da sagledate problem iz druge perspektive.
Međutim, ako primijetite da vam je stres stalni pratitelj, on može negativno utjecati na zdravlje. Dr. Borland objašnjava kako on kada je kroničan djeluje na tijelo i kako upravljati njime u svakodnevici.
Kako stres utječe na vaše zdravlje
Svi doživljavamo stres, ali on postaje problem kada počne utjecati na vašu sposobnost da radite ono što želite ili trebate. Kad vas briga zbog nekog problema drži budnima noću ili vas navodi na utjehu hranom ili alkoholom, to može negativno utjecati na zdravlje.
'Tijekom tjelesnog ili emocionalnog stresa aktivira se simpatički živčani sustav', objašnjava dr. Borland.
To rezultira takozvanim odgovorom borbe ili bijega: tijelo se priprema za fizičku obranu od prijetnje ili za bijeg te oslobađa hormon kortizol, a on mu signalizira da oslobodi glukozu, vrstu šećera koji pruža energiju mišićima. Mišići trebaju glukozu kad su spremni boriti se ili pobjeći od opasnosti, piše health.clevelandclinic.org.
Iako većina suvremenih stresora ne zahtijeva tako fizičku reakciju - malo je vjerojatno da ćete udariti npr. kolegu na poslu koji vas je naživcirao - tijelo i dalje reagira na taj način. Kortizol također potiskuje proizvodnju inzulina i sužava arterije.
Kako se nositi sa stresom prije nego što to postane problem
Dobra vijest je da se zdravstveni problemi povezani s kroničnom brigom mogu izbjeći učenjem boljeg upravljanja stresom.
Dr. Borland preporučuje korake za bolje nošenje sa stresom:
- Jedite zdravo i uravnoteženo, ograničite unos kofeina i šećera koji mogu uzrokovati anksioznost i nesanicu.
- Vježbajte svaki dan, bilo da je to trening snage, aerobik ili šetnja sa psom.
- Posvetite pažnju kvaliteti sna i uspostavite rutinu odlaska na spavanje.
- Prestanite koristiti duhan i nikotinske proizvode.
- Meditirajte i duboko dišite, ponavljajte umirujuće mantre ili zamišljajte mirno okruženje.
- Smanjite okidače stresa upravljanjem vremenom, postavljajte granice i izdvojite vrijeme za sebe.
- Ostanite u kontaktu s ljudima koji vas podržavaju.
- Uključite se u zabavne aktivnosti s obitelji i prijateljima, smijte se i budite emocionalno prisutni.
- Bavite se kreativnim aktivnostima poput slikanja, vrtlarenja, kuhanja, vođenja dnevnika ili slušanja glazbe.
- Budite zahvalni i usredotočite se na ono što vam izaziva osjećaj zahvalnosti.
- Konzultirajte liječnike i po potrebi potražite stručnu pomoć, posebno u slučaju depresije ili anksioznosti.
Nakon što prijetnja prođe, razina kortizola obično se vraća u normalu i tijelo se oporavlja. Ali kada je stres kroničan, ona ostaje povišena.
Postoji veza između stresa i zdravlja: kada je on dugotrajan, može stvoriti probleme u tijelu koje možda nećete ni primijetiti.
Stres može pridonijeti simptomima kao što su: anksioznost, razdražljivost, depresija, napadi panike, tuga, nemogućnost koncentracije, problemi s dovršavanjem poslova, pretjerivanje u hrani, problemi sa zloupotrebom alkohola i opijata...
Stručnjaci dodaju da se također mogu primijetiti fiziološke reakcije poput: iscrpljenosti, povećanog broja otkucaja srca, visokog krvnog tlaka, boli u prsima, brzog disanja, kratkoće daha, vrtoglavice, glavobolje, mučnine, probavnih smetnji, napetosti mišića, bolova u tijelu, slabijeg imunološkog sustava...
'Vrlo je važno da ne zanemarimo negativne fizičke i emocionalne učinke stresa na tijelo. Prioriteti poput brige o sebi - san, zdrava prehrana, vježbanje, druženje i redovni liječnički pregledi - ključni su za borbu sa stresom koji svakodnevno doživljavamo', kaže dr. Borland.
U svakom slučaju, on je neizbježan dio života, no poduzimanjem koraka za upravljanje njime možete spriječiti da svakodnevne brige naštete vašem zdravlju.
'Koliko god je određena količina kratkotrajnog emotivnog i tjelesnog stresa prirodna, važno je pratiti moguće posljedice kada postane dugotrajan. Pronalaženje zdravog balansa između brige o sebi i svakodnevnih zahtjeva cilj je kojem svi trebamo težiti', zaključuje dr. Borland.
