Nedavno objavljena međunarodna studija u časopisu Health Data Science iz temelja mijenja dosadašnje razumijevanje sna i njegov utjecaja na zdravlje. Tim znanstvenika s Pekinškog sveučilišta i Vojnomedicinskog sveučilišta analizirao je podatke o spavanju kod 88.461 odrasle osobe iz britanskog UK Biobanka. Njihovi rezultati detektirali su značajne veze između šest ključnih obilježja sna i rizika za čak 172 bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, Parkinsonovu bolest, cirozu jetre i akutno zatajenje bubrega.

Zašto je redovitost sna ključna?

Donedavno se najveća pozornost pridavala isključivo trajanju sna, no ovo istraživanje posebno naglašava važnost ritma, vremena i kontinuiteta. Pokazalo se da neredovit odlazak na spavanje, osobito nakon 00:30, uvelike povećava rizik od razvoja ciroze jetre, čak 2,57 puta. Dodatno, nestabilnost vremena odlaska na spavanje bila je povezana s 2,61 puta većim rizikom za pojavu gangrene. Općenito, kod čak 92 bolesti više od 20 posto ukupnog rizika proizlazi iz loših navika spavanja.

Prema riječima glavnog autora, profesora Shengfenga Wanga, ovi rezultati doista preusmjeravaju fokus s isključivog trajanja sna na njegove dosad zanemarene dimenzije, poput ritma i stabilnosti.

Rušenje mita o štetnosti dugog spavanja

Ova studija demantira i dugogodišnji mit o štetnosti 'predugog' spavanja. Prijašnja istraživanja temeljena na upitnicima spominjala su vezu između spavanja dužeg od devet sati i učestalosti moždanog ili srčanog udara. Međutim, objektivni podaci ovoga istraživanja takvu vezu nisu potvrdili, osim kod jedne bolesti. Ispada da gotovo 22 posto osoba koje se smatraju 'dugim spavačima' realno spavaju manje od šest sati po noći. To znači da je vrijeme provedeno u krevetu često pogrešno protumačeno kao pravo vrijeme sna, što je u ranijim istraživanjima stvorilo lažnu povezanost dugotrajnog spavanja s lošim zdravljem.

Zašto su ritam i konzistentnost sna presudni?

Neravnoteža u cirkadijalnom ritmu – našem unutarnjem biološkom satu – pokazala se osobito problematičnom. Gotovo polovica od ukupno 172 proučavane bolesti imala je znatno povećan rizik upravo pri narušavanju ritma spavanja i buđenja. Primjerice, niža amplituda ritma bila je povezana s više nego triput većim rizikom za staračku fizičku slabost. Ove su povezanosti potvrđene i u neovisnoj američkoj populaciji (NHANES), uključujući kroničnu opstruktivnu bolest pluća i dijabetes tipa 2.

Veza lošeg sna i kroničnih bolesti

Analiza je pokazala da su upalni markeri, kao što su C-reaktivni protein i leukociti, moguća veza između lošeg sna i razvoja kroničnih bolesti. Suvremeni način života, obilježen umjetnim svjetlom, smjenskim radom i čestom uporabom digitalnih uređaja, dodatno remeti prirodni ritam spavanja i budnosti, povećavajući tako rizik za zdravlje.

Kako poboljšati san i smanjiti rizik za bolest?

Studija se zasniva na korištenju akcelerometara, nosivih uređaja koji precizno prate kvalitetu sna i njegov kontinuitet, a ne samo ukupno trajanje. Takvi podaci uklanjaju subjektivne pogreške samoprocjene sna, koje često mogu dovesti do netočnih zaključaka i pogrešnih preporuka.

Dosljedan raspored odlaska na spavanje i buđenja, čak i vikendom, od izuzetne su važnosti. Preporučljivo je izbjegavati dugotrajno ležanje u krevetu bez stvarnog sna te smanjiti izloženost umjetnom svjetlu i ekranima u večernjim satima. Pažnju treba posvetiti i znakovima potencijalne upale, osobito kod osoba s kroničnim bolestima i poremećajima sna.

Vrijeme je, kako poručuje profesor Wang, da redefiniramo pojam 'dobrog sna' – potrebno je gledati dalje od pukog broja sati, već i na redovitost te kvalitetu sna. Dosljedan raspored i manja fragmentacija sna mogu imati neočekivano snažan učinak na prevenciju bolesti i očuvanje zdravlja.

'Naši nalazi naglašavaju zanemarenu važnost pravilnosti sna. Vrijeme je da proširimo definiciju zdravog sna dalje od same duljine', zaključuje prof. Shengfeng Wang.