LJUBICA UVODIĆ VRANIĆ

Hvataju li i vas tuga i neraspoloženje? Ugledna psihologinja objašnjava o čemu se radi

14.01.2024 u 14:08

Bionic
Reading

Jeste li i vi čuli za tzv. siječanjsku depresiju? Više se ni ne sjećamo bezbrižnog blagdanskog razdoblja, zahuktale su se svakodnevne obaveze, a mnogi se žale na to da se u posljednje vrijeme osjećaju bezvoljno, tužno i pomalo depresivno. Ljubica Uvodić Vranić, specijalist psihologije rada, objasnila nam je o čemu je riječ i postoji li stvarno siječanjska depresija

Siječanjska depresija, odnosno siječanjski blues nastao je na temelju izraza 'tužni ponedjeljak' (Blue Monday), a koji je skovan za potrebe reklamne kampanje tvrtke Sky Travel.

Radi se o ponedjeljku zadnjeg cjelovitog tjedna siječnja te navodno najdepresivnijem danu u godini. To je pak izračunato formulom u koju su uvršteni čimbenici što mogu utjecati na smanjenje raspoloženja, a specifični su za kraj siječnja: zimske vremenske (ne)prilike, nagomilan novčani dug nakon prekomjerne blagdanske potrošnje, vrijeme proteklo od Božića, trenutak u kojem počinjemo shvaćati da nećemo biti u stanju držati se svojih novogodišnjih odluka, niska razina motivacije i osjećaj da bismo morali poduzeti određene akcije. Stoga nimalo ne čudi da je i cijeli mjesec proglašen takvim - depresivnim.

Mnogo je mogućih objašnjenja za zimski blues. Jedna popularna teorija je da smanjene razine svjetlosti ometaju naš biološki sat, što može narušiti zdravu regulaciju neurotransmitera uključenih u emocionalnu obradu. To je nadahnulo tzv. svjetlosnu terapiju i korištenje posebnih lampi koje oponašaju djelovanje Sunca za ponovno 'kalibriranje' tjelesnog sata, iako je Cochrane Systematic Review iz 2019. zaključio da su dokazi o njezinoj učinkovitosti kao preventivnog liječenja vrlo ograničeni.

ČESTA POJAVA

Znate li što je to SAD?

Iako to nije siječanjski blues, mnogi također pate od sezonskog afektivnog poremećaja (SAD) u ovom dijelu godine. On je obično ozbiljnije stanje i može trajati dulje od nekoliko tjedana, u kojima se ljudi obično nose sa svojim postblagdanskim lošim raspoloženjem.

SAD je vrsta depresije koja se javlja tijekom turobnih mjeseci i smatra se da je uzrokovan kemijskom promjenom u mozgu kao odgovorom na kraće dane i manje dnevnog svjetla. Najčešći simptomi SAD-a su razdražljivost, promjene u snu (kao što je pojačan dnevni san i pospanost), društveno povlačenje i izolacija te smanjen seksualni nagon.

U nekim slučajevima siječanjske muke mogu biti nešto ozbiljnije, što zahtijeva intervencije poput lijekova i terapije. Ako osjećate dugotrajnu tugu koja vas ometa u svakodnevnom funkcioniranju, morate odmah potražiti pomoć. 

Upamtite, iako je osjećaj tuge i depresije u siječnju vrlo čest, postoje koraci koje možete poduzeti i koji će vam pomoći da to prebrodite te se približite vedrijem raspoloženju.

Jedna od mogućih uzroka siječanjske tuge je i zimski nedostatak vitamina D, za koji se smatra da pomaže zdravlju mozga. Vitamin D proizvodi tijelo kada je koža izložena Sunčevoj svjetlosti, ali dok hranjive tvari možemo apsorbirati i iz određene hrane, vrlo je teško tako dobiti dovoljno vitamina D. Osobito kratki zimski dani na višim geografskim širinama, u kombinaciji s manje ugodnim vremenom, znače da mnogi ljudi imaju problema s unosom dovoljno vitamina D.

Zašto se baš u siječnju osjećamo tako loše i kako se oduprijeti tom osjećaju, objasnila nam je i dala korisne savjete naša poznata stručnjakinja Ljubica Uvodić Vranić, specijalist psihologije rada.

Je li siječanjska depresija mit ili je stvarna?

Iako nije znanstveno dokazana, kaže ona, siječanjska depresija postoji.

'Nadam se da nas zdravi razum zove na pobunu. I vas, kao i mene. Dajte da se ujedinimo i da je raskrinkamo! Kako postoji nešto što nije znanstveno dokazano? Tako što to ponavljamo i ponavljamo i pri tome zaboravljamo na više važnih činjenica:

  1. Olako upotrebljavamo riječi kojima nismo točno odredili značenje.
  2. Jedna od tih riječi je i depresija.
  3. Onaj koji se žali na depresiju lakše može opravdati svoje ponašanje, naprimjer lijenost, bezvoljnost, neaktivnost...
  4. Osoba koja objavi da je u depresiji traži, očekuje ili čak podrazumijeva da će dobiti (dodatno) emocionalno punjenje.
  5. Osjećate se potišteno, isprazno i snuždeno? Imate li za takav osjećaj stvarni razlog? Je li vas netko uvrijedio, zanemario, prevario...? Tragajmo za razlogom! Teško se nositi s nečim što ne razumijemo.
  6. Adekvatne, stvarne, spoznate emocije dio su našeg psihičkog zdravlja.
  7. Ako nemate nikakav pravi razlog za negativno osjećanje – možda ga niste spoznali. Krijete ga i od samog sebe i pokrivate to jednom riječi - depresija - koja bi trebala biti objašnjena bez objašnjenja?'

Nakon povratka s blagdana ili godišnjeg odmora, nerijetki osjete tugu ili depresiju.

'Možda nam je bilo lijepo za vrijeme blagdana ili godišnjeg odmora - dobro za nas, imamo uspomene! Možda nam nije bilo lijepo, pa dajte da vidimo što možemo sada učiniti za sebe. Možda ste potrošili puno novca - više nego što ste mogli - pa nemojte na tu vatru dolijevati benzin novim zaduživanjima. Možda ste previše očekivali, dali se izmanipulirati - sve svijetli, sve je okićeno, moram i ja osjetiti nešto posebno... Možda ste se umorili tijekom blagdana - odmorite se. Možda vam je bilo dosadno tijekom blagdana - potražite neke nove aktivnosti! Našem raspoloženju će goditi, kako mi to govorimo u našoj radioemisiji već 12 godina - avantura promjene!' objašnjava neumorna psihologinja koja će 20. veljače u zagrebačkom Lisinskom održati svoje predavanje 'Ljubica o ljubavi'.

Što se tiče tzv. tužnog ponedjeljka, trećeg ponedjeljka u siječnju koji nosi nimalo laskavu titulu najdepresivnijeg dana u godini, psihologinja Uvodić Vranić kaže da se trebamo sjetiti da je jedna od putničkih kompanija prodala priču o 'tužnom plavom ponedjeljku'.

'A mogao je to biti i petak! Otputujte da ne budite tužni!? S našom agencijom! Morate to sebi priuštiti! Na rate, na dug, kako god...To vam jedini izlaz. A nije nam to jedini izlaz! Najdepresivniji dan u godini vjerojatno se proširio na cijeli tjedan, potom i na cijeli mjesec. Osjećaj ispraznosti često nas obuzima kad ispunjavamo tuđe interese i potrebe, a ne svoje. Depresija je teška riječ i koristiti je u reklamama opasna je zloupotreba. Prava depresija je opasna bolest, a jedan od kriterija za tu dijagnozu su dva i više tjedana bezrazložno lošeg raspoloženja. I dijagnoza koju je postavio liječnik specijalist', dodaje ona.

Prirodno je, kaže psihologinja, da se naše raspoloženje mijenja.

'Vjerujte više sebi nego drugima, onima koji su vas prvo uvjeravali da je to upravo bio ili trebao biti najradosniji dan u godini, a vama iz nekih vaših intimnih razloga nije bilo tako. A sada vam govore da ste u depresiji iako nemaju diplomu da bi to mogli tvrditi, a i nisu vas ni vidjeli izbliza! Prirodno je da se naše raspoloženje mijenja. To je životna činjenica i najbolje je da je prihvatimo. Ako se ne odupremo pritisku izvana koji nas pokušava naučiti kako se to mi osjećamo, taj će se opasni trend iz komercijalnih, tj. njihovih, razloga samo nastaviti. Uskoro će početi proljetni umor, pa sparina i nepodnošljiva ljetna vrućina, pa jesenske kiše koje ubijaju u pojam. Halo? Što to pada? Sjekire? Ne. Kiša. Pa to je samo voda! Ne dajmo se nagovoriti na kupovanje da bismo popravili raspoloženje jer to ne ide tako. Šećimo. Izađimo na zrak. Barem na balkon... Nazovimo drage ljude ili one koji će nam tim pozivima postajati dragi. Poslušajmo ili pročitajmo nešto novo. Proširimo krugove kretanja u doslovnom i metaforičnom smislu. Nemojte se opteretiti golemim ciljevima. Učinite neku sitnicu danas. A sutra to ponovite ili nađite novu sitnicu', poručila je Uvodić Vranić.

Ova neumorna psihologinja pak okupirala se poslom i niti ne pomišlja na mirovinu te se primila novog zanimljivog projekta.

'Dragi ljudi su mi jednim komplimentom dali ideju i sad smo zajedno na vrlo zanimljivom zadatku: spremamo moj životni projekt! Nakon što preko 30 godina govorim o popularnim temama iz primijenjene psihologije, držim predavanja u udrugama i knjižnicama, na radiju i televiziji, dobila sam priliku da se pred golemim auditorijem u Velikoj dvorani Lisinskog, uz pomoć naših sponzora i podršku Frane Ridjana, popnem na pozornicu i obratim se posjetiteljima odgovarajući na brojna pitanja o najvažnijoj stvari na svijetu: o ljubavi. 'Za mrvu jubavi svi smo mi rođeni...', kaže pjesma', opisala nam je svoj novi poduhvat Uvodić Vranić.

Psihologinja kaže da je spas u ovim neveselim vremenima to kad sami sebe kreativno zaposlimo.

'Što mogu napraviti sama? Sigurno neću čekati da mi netko drugi pomogne i napravi nešto umjesto mene i za mene. Sami smo najbliže smislu svojeg života kad sami sebe kreativno zaposlimo. Imamo li neku dragu aktivnost - njegujmo je. Osvrnimo se oko sebe i izaberimo nešto što će nas ispuniti. Vratimo dug ako smo ga napravili sebi jer se nismo dovoljno kretali. Vratimo dug onim knjigama koje nas čekaju na noćnom ormariću. Kako? Provirimo na prvu, 10. i 15. stranicu pa vidimo je li knjiga za vraćanje u knjižnicu ili vlasniku ili nije pravi trenutak za nju, pa neka nas čeka na polici. Možda ćemo joj se vratiti.'

Od kukanja, kojem su mnogi skloni, dodaje, ne samo da nema pomoći - nego ima štete.

'Mi odrasli smo, nadam se, svjesni toga, pa tako učimo i svoje mlađe, da je na društvenim mrežama najbolja roba kao i u svakom izlogu! Pitanje je što zbilja ima u toj trgovini. A što se usporedbe tiče, takmičimo se samo s jednom osobom za koju smo zaduženi - to smo mi sami! Ljudi nas jedno vrijeme slušaju, a onda nas počnu izbjegavati. Smislite nešto zgodno što možete ispričati drugima, tako ćete razveseliti i sebe i njih', istaknula je.