Nova znanstvena studija pokazuje kako česta konzumacija umjetnih zaslađivača – poput onih koji se nalaze u bezalkoholnim pićima i žvakaćim gumama – može utjecati na raniji početak puberteta kod djece, što sa sobom povlači i niz zdravstvenih rizika.

Aspartam i sukraloza povezani s poremećajem razvoja

Istraživanje koje su proveli znanstvenici s Tajvanskog sveučilišta Taipei Medical University ukazuje na moguću vezu između unosa zaslađivača poput aspartama i sukraloze te pojave tzv. centralnog preuranjenog puberteta – stanja u kojem znakovi spolne zrelosti nastupaju prije osme godine kod djevojčica i devete kod dječaka.

U opasnosti su posebno djeca koja već imaju genetsku predispoziciju za raniji pubertet, ističu autori studije. Aspartam se najčešće koristi u proizvodima kaš što su dijetalna Coca-Cola (Diet Coke), Dr Pepper, Extra žvakaće gume i Muller Light jogurti, ali ga ima i u nekim pastama za zube, slasticama i sirupima protiv kašlja.

Šećerni dodatci i prirodni zaslađivači također pod povećalom

Osim umjetnih zaslađivača, studija je ukazala i na utjecaj 'dodane' količine šećera u prehrani – one koja premašuje prirodni udio u hrani ili piću. Također su spomenuti i prirodni zaslađivači, poput glicirizina iz sladića, koji su pokazali sličan učinak, osobito kod djevojčica.

Sukraloza je, s druge strane, bila snažnije povezana s preuranjenim pubertetom kod dječaka.

Studija obuhvatila više od 1400 adolescenata

Znanstvenici su analizirali prehrambene navike i uzorke urina 1.407 tinejdžera, pri čemu je 481 ispitanik pokazivao znakove preuranjenog ulaska u pubertet. Podaci su predstavljeni na godišnjoj konferenciji Endokrinološkog društva (ENDO 2025) u San Franciscu, a studija još nije objavljena u recenziranom znanstvenom časopisu.

Istraživači su objasnili kako zaslađivači vjerojatno utječu na mozak, konkretno na stanice koje reguliraju hormone puberteta, ili pak mijenjaju sastav crijevne mikroflore.

Stručnjaci pozivaju na oprez, ali i naglašavaju ograničenja

Premda su rezultati uznemirujući, znanstvenici upozoravaju da je riječ o opservacijskoj studiji – što znači da se ne može nedvojbeno tvrditi da su upravo zaslađivači uzrok ranijeg puberteta, jer postoji mogućnost da su u pitanju i drugi vanjski čimbenici, poput prehrane općenito, pretilosti, stresa ili genetskog nasljeđa.

'Ova studija je među prvima koja povezuje moderne prehrambene navike, konkretno unos zaslađivača, s ranim razvojem puberteta i genetskim čimbenicima', izjavio je dr. Yang-Ching Chen, koautor studije. 'Također ukazuje na razlike u djelovanju zaslađivača kod dječaka i djevojčica, što dodatno komplicira individualnu procjenu zdravstvenih rizika.'

Prerani pubertet može imati dugoročne posljedice

Prijašnja istraživanja pokazala su da rani ulazak u pubertet može povećati rizik od depresije, dijabetesa tipa 2, moždanog udara pa čak i raka dojke u kasnijoj životnoj dobi.

Jedno američko istraživanje iz 2023. godine pokazalo je da su djevojčice koje su menstruaciju dobile prije 13. godine imale povećani rizik od razvoja dijabetesa i moždanog udara. Studija objavljena u Lancetu pokazala je i povezanost ranog puberteta s većim rizikom od raka dojke.

Također, brojni stručnjaci povezuju sve češću pojavu ranog puberteta s epidemijom pretilosti, budući da masne stanice proizvode hormone koji mogu ubrzati hormonalni razvoj.