Sve više istraživanja upućuje na to da ono što se jede tijekom života može imati dugoročne posljedice na zdravlje mozga. Među prehrambenim obrascima koji privlače posebnu pozornost znanstvenika ističe se takozvana MIND dijeta, za koju se vjeruje da može pomoći u smanjenju rizika od demencije. Riječ je o načinu prehrane koji kombinira elemente mediteranske i DASH dijete, s naglaskom na namirnice koje se smatraju korisnima za mozak.

Što je MIND dijeta

Naziv dolazi od izraza 'Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay', no u praksi se svodi na jednostavne prehrambene smjernice: više zelenog povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i bobičastog voća, uz redovitu konzumaciju ribe i peradi te maslinovo ulje kao glavni izvor masnoća. Istodobno se preporučuje ograničiti unos crvenog mesa, maslaca, sira, pržene hrane i slatkiša.

Takav pristup već je dobro poznat kroz mediteransku prehranu, koja se dugo povezuje s boljim zdravljem srca, no sve je više dokaza da može imati i zaštitni učinak na mozak.

Rezultati istraživanja

Najnovija analiza u sklopu dugotrajnog istraživanja Framingham Heart Study pratila je prehrambene navike osoba starijih od 60 godina te ih usporedila s kasnijim snimkama mozga.

Pokazalo se da su ispitanici koji su se najdosljednije pridržavali MIND dijete imali više sive tvari, ključne za pamćenje i donošenje odluka, te manji gubitak ukupnog volumena mozga tijekom vremena. I ranije analize dale su slične rezultate. U jednoj studiji koja je obuhvatila 12 istraživanja zabilježeno je smanjenje rizika od demencije između 15 i 22 posto kod osoba koje su slijedile mediteranski tip prehrane, pri čemu je MIND dijeta pokazala najizraženiji učinak.

Posebno su se korisnima pokazali bobičasto voće i perad. Primjerice, borovnice su u više manjih istraživanja povezane s poboljšanjem pamćenja, čak i kod osoba koje već imaju prve znakove kognitivnog pada.

Nejasni nalazi

Nisu svi rezultati bili jednako jasni. Očekivano, pržena hrana povezana je s lošijim ishodima, no cjelovite žitarice dale su slabiji učinak nego što se očekivalo. Razlozi nisu do kraja razjašnjeni, no pretpostavlja se da veće količine kruha i tjestenine, čak i u integralnom obliku, mogu povisiti razinu šećera u krvi i tako djelomično poništiti koristi.

Dodatni izazov predstavlja činjenica da su osobe koje se pridržavaju MIND dijete često i inače vode zdraviji način života. U istraživanju su to uglavnom bile žene, nepušači, obrazovanije osobe i one s manjim rizikom od kroničnih bolesti poput dijabetesa ili hipertenzije. Upravo to otežava donošenje čvrstih zaključaka. Većina istraživanja u ovom području je promatračkog tipa, što znači da može pokazati povezanost, ali ne i dokazati uzročno-posljedičnu vezu.

Osim toga, podaci o prehrani često se temelje na samoprocjeni ispitanika, što dodatno smanjuje pouzdanost rezultata. Eksperimentalne studije koje su izravno testirale MIND dijetu zasad su dale mješovite rezultate. Jedno tromjesečno istraživanje nije pokazalo poboljšanja u pamćenju, iako su sudionici prijavili bolje raspoloženje i kvalitetu života. Drugo je zabilježilo poboljšanja u moždanim snimkama i mentalnim sposobnostima, no sudionici su istovremeno izgubili na težini, pa nije jasno koliko je učinak posljedica same prehrane.

Unatoč ograničenjima, znanstveni konsenzus ide u istom smjeru: prehrana bogata povrćem, ribom, bobičastim voćem i maslinovim uljem može biti korisna za zdravlje mozga. Ipak, stručnjaci naglašavaju da je riječ samo o jednom dijelu slagalice. Nepušenje, redovita tjelesna aktivnost, kontrola krvnog tlaka i šećera te društvena aktivnost jednako su važni čimbenici.

MIND dijeta nije lijek za demenciju i pogrešno ju je tako predstavljati. No dostupni dokazi sugeriraju da prehrambene navike tijekom života mogu dugoročno utjecati na zdravlje mozga.