Jesen još nije pravo ni počela, a vi već kišete, nos vam curi, grlo lagano grebe i osjećate se umorno. Prva pomisao mnogima će biti ista – stiže prehlada
No upravo u ovo doba godine postoji još jedan vrlo čest krivac koji može izazvati gotovo iste tegobe.
Jesenske alergije lako je zamijeniti s početkom respiratorne infekcije, posebno zato što se njihove sezone preklapaju. Dok s hladnijim danima počinje razdoblje prehlada i drugih respiratornih bolesti, u zraku se još uvijek nalaze velike količine peludi, a dodatni problem može stvarati i plijesan.
Alergolog dr. Mark Aronica iz Cleveland Clinica objašnjava da je jesen razdoblje u kojem svoj vrhunac doseže pelud korova. Ako se zadrži neuobičajeno toplo vrijeme, sezona peludi trava može potrajati dulje pa se alergeni mogu preklapati i dodatno pojačavati simptome.
Jedna biljka može proizvesti milijardu zrnaca peludi
Među najvećim jesenskim neprijateljima alergičara nalazi se dobro poznata ambrozija. Obično počinje cvjetati krajem kolovoza, a riječ je o biljci koja proizvodi nevjerojatne količine peludi.
Kako kaže dr. Aronica, samo jedna biljka ambrozije može otpustiti čak milijardu zrnaca peludi. Osim nje, probleme tijekom jeseni mogu izazivati i drugi korovi, među kojima su pelin i kopriva.
No nije samo pelud problem. Vlažno jesensko vrijeme, zajedno s lišćem i drugim biljnim materijalom koji se raspada, stvara povoljne uvjete za plijesan. Zbog toga jesen može biti posebno neugodno razdoblje za osobe osjetljive na njezine spore.
Začepljen nos, kihanje, curenje nosa i grlobolja mogu se pojaviti kod alergija, ali i kod respiratornih infekcija, zbog čega nije uvijek jednostavno odmah utvrditi što nam se događa.
Kod jesenskih alergija tipični su svrbež očiju, curenje ili začepljenost nosa, kihanje i slijevanje sekreta niz stražnju stijenku ždrijela. Mogu se javiti i umor, problemi sa spavanjem te osjećaj mentalne usporenosti.
Neki simptomi, međutim, puno više upućuju na infekciju. Povišena temperatura ili zimica, bolovi u tijelu, izražena iscrpljenost, mučnina ili povraćanje, jak kašalj te dugotrajna grlobolja više odgovaraju respiratornoj infekciji nego sezonskoj alergiji. Gušći sekret također može pratiti infekciju.
Postoji još jedan trag. Ako inače koristite lijekove protiv alergije, a oni ovaj put gotovo uopće ne ublažavaju tegobe, dr. Aronica navodi da bi uzrok mogao biti virus.
Pelud unosimo i u vlastiti dom
Potpuno izbjeći pelud praktički je nemoguće, ali nekoliko jednostavnih navika može smanjiti količinu alergena kojima smo izloženi. Nakon duljeg boravka na otvorenom dobro je otuširati se ili barem oprati lice i ruke. Korisno je i presvući odjeću jer se pelud zadržava na tkanini te ga tako nesvjesno unosimo u dom.
U razdobljima visoke koncentracije peludi preporučuje se držati prozore zatvorenima, a osobe s izraženim alergijama trebale bi, kada je to moguće, prepustiti drugima poslove poput grabljanja lišća, košnje i uklanjanja korova jer takve aktivnosti podižu alergene u zrak.
Kod blažih simptoma mogu pomoći ispiranje nosa fiziološkom otopinom, dovoljno tekućine i hladni oblozi za nadražene oči. Cleveland Clinic navodi i nazalne kortikosteroidne sprejeve te dugodjelujuće antihistaminike kao mogućnosti liječenja alergija, no kod jačih ili dugotrajnih tegoba koje utječu na kvalitetu života preporučuje se razgovor s liječnikom ili alergologom.
Drugim riječima, ako ovih dana ne prestajete kihati, nemojte automatski zaključiti da ste pokupili prvu jesensku virozu. Ponekad je odgovor doslovno u zraku.