Ronioci iz ukrajinske postrojbe specijalnih snaga obučavaju se za misije na neprijateljskim obalama. No dronovi su iz temelja promijenili njihov posao. Novinari tageshaua posjetili su postrojbe na jugu Ukrajine.

Negdje na jugu Ukrajine pripadnici 73. pomorskog centra za specijalne operacije pripremaju se za zaron. Vade opremu iz prtljažnika automobila, spuštaju crni gumeni čamac u vodu i pričvršćuju izvanbrodski motor. Lica im ostaju skrivena, a umjesto pravih imena koriste kodna imena.

Leksus, Melja i Kusja

Jedan od njih je Leksus. Ima 20 godina, a postrojbi se pridružio prije dvije godine. Kaže da ga je privukla voda, ali i izazov svladavanja samoga sebe i prirodnih elemenata. No ronjenje samo je jedan dio njegova posla.

'Naša postrojba djeluje u zraku, na kopnu i u vodi', kaže. Njegove zadaće uključuju izviđanje, operacije i sabotaže iza neprijateljskih linija. Pripadnici postrojbe rijetko smiju govoriti o konkretnim misijama.

Trenutno skupina uvježbava prilazak s mora. Ronioci će biti iskrcani otprilike dva kilometra od simulirane neprijateljske obale. Uz pomoć navigacijskih sustava moraju stići do određene točke, pregledati obalu i zatim izvijestiti o stanju. Tek nakon toga iskrcat će se dodatne snage.

Prije ulaska u čamac vojnici provjeravaju opremu. Rone koristeći ronilačke aparate zatvorenog kruga, odnosno rebreathere. Izdahnuti plin u tim se aparatima pročišćava i ponovno koristi. Za razliku od klasičnih ronilačkih aparata s otvorenim krugom, na površinu ne izlaze mjehurići koji bi mogli odati njihov položaj.

Osim ronilačke opreme, opremljeni su oružjem i navigacijskim sustavima, a tijekom operacija mogu nositi i eksploziv. Najveći izazov nije nužno dubina, kaže Leksus. Prije svega moraju prelaziti velike udaljenosti i ostati sposobni djelovati pod stresom.

Poput Leksusa, i Melja je svjesno odabrao taj posao. Vojsci se pridružio 2015., a posljednje dvije godine pripadnik je postrojbe. Godinama se bavi plivanjem i kaže da se pod vodom osjeća posebno ugodno. No njegova strast ima i drugu stranu.

'Voda ne oprašta pogreške', kaže Melja. 'Borbene misije mnogo je teže planirati, pripreme traju dulje i znatno su opasnije. Jer u vodi nemaš kamo pobjeći.'

Akcija na Zmijskom otoku

Jedna od najpoznatijih operacija u kojoj su sudjelovali pripadnici 73. centra odvela ih je u ljeto 2022. na Zmijski otok u Crnom moru. Ruske snage zauzele su taj strateški važan otok na početku invazije punog opsega. Nakon višemjesečnih ukrajinskih napada na tamošnje ruske snage i njihove opskrbne linije, Rusi su se krajem lipnja povukli.

Nekoliko dana poslije ronioci 73. centra pod vodom su se približili otoku. Izvidjeli su obalu, tragali za minama i pripremili teren za iskrcavanje dodatnih ukrajinskih snaga. Specijalne snage potom su se iskrcale na otok i vratile ga pod ukrajinsku kontrolu.

Od tada su se uvjeti za takve operacije znatno promijenili. Izviđački i napadački dronovi omogućuju objema stranama pomnije nadziranje područja i napade s udaljenosti. Zbog toga su postale teže čak i operacije koje u početku potajno počinju pod vodom.

Melja opisuje što to znači za njega osobno: 'Manje se bojim susreta s čovjekom nego neprijateljske tehnologije.'

Zapovjednik Kusja opisuje razmjere te promjene. Dvadesetjednogodišnjak kaže da se postrojbi dobrovoljno pridružio 2024. godine. Tijekom obuke vodi skupinu.

Objašnjava da je trenutak u kojem ronioci izlaze iz vode postao posebno rizičan zbog velikog broja neprijateljskih dronova. Operacija koja se prije mogla pripremiti za nekoliko dana sada ponekad zahtijeva mjesec dana ili više planiranja, kaže.

Istodobno tehnologija mijenja i mogućnosti ukrajinske strane. Prema navodima postrojbe, roniocima su na raspolaganju novija podvodna vozila, navigacijski sustavi i ronilačka računala. Ukrajina također koristi pomorske dronove protiv ruskih ratnih brodova u Crnom moru.

Za Kusju to, međutim, ne znači da će dronovi borbene ronioce učiniti suvišnima. Brod se, primjerice, može napasti s udaljenosti pomorskim dronom. Druge zadaće još se ne mogu prepustiti strojevima.

'Izlazak na obalu, čišćenje obale, izviđanje i uspostavljanje mostobrana za snage koje dolaze nakon nas – pomorski dronovi to zasad zapravo nisu sposobni izvesti', kaže.

Ta podjela poslova vidljiva je i tijekom obuke. Podvodna vozila mogu prevoziti pripadnike postrojbe na velike udaljenosti, a navigacijski sustavi pomažu im zadržati pravilan smjer čak i kada nema nikakve vidljivosti.

No kada stignu na odredište, vojnici moraju samostalno istraživati, donositi odluke i djelovati. Nova tehnologija stoga podrazumijeva i novu obuku. Oprema i sustavi neprestano se razvijaju, kaže Kusja, a vojnici ih moraju naučiti uklopiti u postojeće postupke.

Manje šanse protiv daljinskog upravljača

Pripremati se samo za izravnu borbu između vojnika više nije dovoljno, kaže Melja. Jedan neprijateljski operater danas može upravljati s više dronova i drugih sustava.

'Ako si na kopnu ili u vodi, imaš manje izgleda od osobe koja sjedi iza daljinskog upravljača', kaže.

Borbeni ronilac kodnog imena Berlin ima 33 godine. Dugo je živio u Njemačkoj i govori njemački. Ukrajinskoj vojsci i specijalnim snagama pridružio se 2024. godine. Kao dijete mnoga je ljeta provodio na Krimu. Kada rat završi, želio bi se vratiti tamo, kaže. To ga motivira.

Ukrajina, međutim, u usporedbi s Rusijom ima ključan nedostatak manjak ljudi. Njegov odgovor na to je tehnologija:

'Ako nas je manje, moramo biti pametniji. Moramo koristiti dronove, različite vrste dronova, bilo da je riječ o pomorskim ili zračnim dronovima.'

Za njega ovaj rat pokazuje koliko brzo dotadašnji vojni koncepti mogu prestati vrijediti.

'Ukrajinsko-ruski rat pokazao je da se sva pravila koja poznajemo mogu promijeniti.'

Kusja se nekada bojao vode. Danas tijekom obuke i operacija u njoj provodi sate. Tijekom dugih putovanja podvodnim vozilom vidljivost može biti ravna nuli. Ponekad tri ili četiri sata ne vidi ništa, sluša svoj ronilački aparat zatvorenog kruga i prati rad vozila.

Strah je dio posla, osobito kada je riječ o minama. Ključno je znati ga kontrolirati. Svoju metodu opisuje kratko:

'Hladna glava i jasan proračun sljedećih koraka.'

Kusjine misli, međutim, sežu i dalje od rata. Kada rat završi, kaže 21-godišnjak, želi kuću na obali Krima. Vlastiti vinograd. I djecu.